Quantcast
Channel: Jajce Online
Viewing all 32110 articles
Browse latest View live

Larisa Cerić: Nikad u životu neću zaraditi kao neki prosječni fudbaler

$
0
0

Džudistkinja Larisa Cerić jedan je od najboljih promotora Bosne i Hercegovine u svijetu, i to već godinama. Ova uskoro dvadesetosmogodišnjakinja iz Travnika osvojila je brojne medalje na svjetskim takmičenjima. Jedno od posljednjih je Svjetsko prvenstvo u džudu za seniore koje je prošle godine održano u Bakuu, a Cerić je kući donijela bronzu.

Imam cilj 

S Larisom smo se našli na kafi, a ona je za “Dnevni avaz” otvoreno govorila o mnogim temama. Osim o džudu i uspjehu na tom polju, Cerić je iskreno rekla i šta misli o podjelama na muške i ženske sportove, o predrasudama, a iskreno je govorila i o tipičnim ženskim stvarima – šminki, garderobi i štiklama.

– Za mene je 2018. bila najuspješnija godina do sada. Bila sam druga u Evropi, treća na svijetu, a neko vrijeme sam bila prva na svjetskoj rang-listi. Krajem godine sam osvojila tu bronzanu medalju na Mastersu tako da to jeste moja nauspješnija godina – govori nam Cerić.

Još jednom je izabrana i za najbolju sportistkinju naše zemlje prema odluci Olimpijskog komiteta BiH. Kaže kako misli da je to peti put da je ponijela tu titulu.

– Sve te nagrade koje sam ostvarivala svih proteklih godina, sigurno su mi dodatni motiv da treniram. Dobitnica sam i Šestoaprilske nagrade tako da imam mnogo tih nagrada na koje sam ponosna. Sigurno da se s vremenom smanjuje osjećaj uzbuđenosti. Raja me počne zezati i kaže da se to više ne zove izbor za najbolju sportistkinju, već izbor Larise Cerić. Ali, volim trenirati, jer u tome sam dobra. Imam cilj, a to je Olimpijada u Japanu 2020. godine – kazala je Cerić.

Ističe da su upravo svi ti rezultati do sada, ustvari, i neka vrsta uvertire za narednu Olimpijadu.

– Smatram sebe jednim od kandidata za olimpijsku medalju. Ali, nikad se ne zna šta i kako, ali to je moj konačni cilj – otvoreno kaže Cerić.

Dodaje da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nema nijednu medalju s olimpijade te da bi, kad bi se osvojila ta prva medalja, poslije bilo lakše i novim generacijama da ih osvajaju.

– Iako i sami znate koliko se ovdje izdvaja za sport. Džudo je dosta populariziran u posljednje vrijeme. Pored svih ovih rezulata koje pravim i koliko se vrtim po medijima, i djeca se zapitaju šta je to i kako je. Povećao se broj mladih u džudu. Ipak, fudbal je fudbal i svugdje u svijetu je najpopularniji, ali i najprofitabilniji. Koliko god da sam dobra, nikad u životu neću zaraditi kao neki prosječni fudbaler – iskrena je Cerić.

Smatra da, zbog generalno loše finansijske situacije u sportu u našoj državi, dosta mladih talenata odustaje ili odlazi iz zemlje. I Larisa je imala ponude drugih država da nastupa za njih. Ali, patriota u njoj nije dao da novac prevlada ljubav prema domovini.

– Nisam pristala ni odustala. Moj trener Branislav Crnogorac najbolje zna kako se mi skuckamo za takmičenja, ali bukvalno. Ja, kao vrhunski sportista, vrlo često idem bez trenera i bez fizioterapeuta zato što se uvijek odlučimo na tu varijantu da je bolje da ja sama odem na dva takmičenja nego s njima na jedno – kaže Cerić.

Privatni život

A privatni život, govori Cerić, nekako se uklopi u sve to.

– Nisam noćna ptica, ne volim toliko često izlaziti. Po danu ispijam kafe, družim se s rajom, porodicom i prijateljima između treninga ako nemam neku drugu obavezu. Moji to podržavaju, oni su tu i nikad me neće zvati kad treniram. Znaju da i kad mi je sezona, sigurno neću izlaziti. Kad imam pauzu, izlazim, priuštim sebi ono što nisam mogla cijelu godinu. Jednostavno sam se tako naviknula da živim. I da izlazim svaku noć, ne bih mogla fizički izdržati treninge. Niko mi ne brani, ali ja sam dovoljno svjesna da znam šta hoću i koji mi je cilj. Normalno, za sve se nađe oduška kad je vrijeme za to – kroz smijeh govori Larisa.

Biti uspješan u sportu, kao što je ona, podrazumijeva i mnogo odricanja. Ali, kaže da se nikad nije pokajala zbog toga.

– Sa 16 godina otišla sam iz Travnika. U Sarajevo sam došla sama da napravim neki rezultat. Moj sadašnji trener me prepoznao i vidio u meni potencijal. Nikad nisam razmišljala kao ostala omladina. Znala sam da su me tu doveli s nekim ciljem. Nije me niko doveo da mi plaća da izlazim, lumpujem… već da treniram i da pokušamo nešto napraviti. Znala sam da moram zapeti i trenirati, da mi neće ništa pasti s neba i da sve moram sama zaraditi. Nisam razmišljala o prestanku, iako je bilo kriza i povreda. Prije svega, jer sam imala obavezu prema ljudima koji su me doveli – otvoreno nam govori Cerić.

Trnjenje nogu

A kad su u pitanju izlasci sa prijateljima, posebno oni u večernjim satima, Cerić kaže:

– Volim se srediti, iskreno. Preko dana sam uglavnom u nekoj sportskoj varijanti, ali navečer volim obući i haljinu ili suknju i štikle iako me fakat noge bole. To je jedini razlog zašto ih izbjegavam. Sutradan mi trnu noge. Ali, kada je prilika, naravno – govori Larisa smiješeći se.

Još jedna u nizu neizbježnih tema bila je i ona o muškom spolu, upoznavanjima i predrasudama, kojih, ne poriče Cerić, itekako ima.

– Ljudi koji me znaju, znaju kakva sam u suštini. Nikad ne ispoljavam tu neku agresiju, prvo što nemam kad, jer sam uvijek na treninzima i tamo ispucam svu negativnu energiju. Nemam taj problem što ljudi imaju predrasude. Iako kažu da je džudo muški sport, ali ni mi, djevojke koje se time bavimo, nismo neke divljakuše, već živimo normalne živote i molimo Boga da nam ne zatreba da iskoristimo znanje u samoodbrani. Profesionalni sportista ipak ne bi trebao da svoje znanje koristi na ulici – govori Cerić.

Balkanci i predrasude

O samim podjelama sportova na muške i ženske, Larisa kaže da su to gluposti.

– Mi, Balkanci, rođeni smo s tim nekim predrasudama. U Evropi kad kažeš da se baviš borilačkom vještinom, svi ti se dive. Samo u Bosni i na Balkanu vlada mišljenje da si, ako se baviš nekom borilačkom vještinom, divljak. Kad sam bila mlađa, smetalo mi je to, ali mi je s godinama postalo simpatično – smatra bh. džudistkinja.

Pariz i Kuba

Obišli ste skoro cijeli svijet. Ima li neka destinacija koja Vam je ostala u posebnom sjećanju? A, s druge strane, ima li neko mjesto koje niste, a željeli biste posjetiti?

– Jedini grad na svijetu koji uvijek mogu iznova da posjetim i da mi svaki put bude interesantno je Pariz. Nikad nisam bila na Kubi i tamo želim otići. To možda bude poslije Olimpijade.

Trener kao otac

– Veliki sam radnik. Imam i drugačiji odnos s trenerom, s njim sam odrasla i doslovno mi je kao otac. Nikad nije ni dao da odustanem. Mislim da zbog svega toga i dolaze ovi rezultati – kaže Cerić.

 

 

(avaz)

Objava Larisa Cerić: Nikad u životu neću zaraditi kao neki prosječni fudbaler pojavila se prvi puta na Jajce Online.


Kareca: Dugino jezero koje je zabranjeno posjetiti

$
0
0

Carezza (Kareca) ili Dugino jezero, nalazi se u Italiji i, kako kaže legenda, ima vodu obojenu dugom koja se u njoj utopila.

Naime, kako kaže legenda, jednom davno predivna vodena nimfa posjetila je netaknute vode Karece u podnožju Dolomita.

Dok je sjedila na obali, pjevala i plela dugu kosu njen milozvučni glas privukao je čarobnjaka Masarea. Zaljubljen preko ušiju potražio je pomoć vještice koja je živjela na obližnjoj planini kako bi osvojio ljepoticu koja bi pobjegla u jezero čim bi joj se neko približio. Vještica je savjetovala čarobnjaku da se preruši u zlatara i pretvori dragocjeno kamenje u dugu.

Privučena ljepotom i sjajem, nimfa koja nikad nije vidjela tako nešto sigurno bi se približila obali jezera. Ipak, čarobnjakov plan se izjalovio. Čim se nimfa približila dugi on se požurio kako bi joj prišao, ali je zaboravio masku zlatara. Čim ga je nimfa ugledala pobjegla je u dubine i nije se vratila. Očajni čarobnjak bacio je drago kamenje u jezero i uništio dugu.
Prema predanju, boje duge i dragog kamenja daju predivne boje jezeru i mijenjaju se zavisno od godišnjeg doba ili dana.

Jezero je omiljena destinacija Najbolja bh. sportistkinja o svemu pomaloNajbolja bh. sportistkinja o svemu pomalo, ali u njemu nije dopušteno kupanje. Smije se prići tek do drvene ograde i diviti se sa sigurne udaljenosti.

Oetzija, poznatog i kao Ledeni čovjek, pronašli su planinari u blizini austrijsko-italijanske granice. Pokazalo se da je preminuo prije više od 5000 godina.

 

 

(avaz)

Objava Kareca: Dugino jezero koje je zabranjeno posjetiti pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Univerziteti ne postoje samo da se održi nastava i uzme novac

$
0
0

Redovnom profesoru Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, Isaku Karabegoviću nedavno je dodijeljena titula akademika. Odlukom članova Skupštine Akademije nauka i umjetnosti BiH prof. dr. Karabegović izabran je za novog dopisnog člana Akademije, odnosno unaprijeđen je u zvanje akademika u oblasti tehničkih nauka i mašinstva.

Isak Karabegović (63) je osnivač Mašinskog i Tehničkog fakulteta u Bihaću i jedan od osnivača Univerziteta Bihać gdje je obavljao dužnost dekana i rektora. Autor je i koautor preko 35 knjiga, 109 naučnih radova od kojih su mnogi objavljivani u renomiranim europskim naučnim časopisima i 465 naučnih radova na svjetskim konferencijama. Pored toga je urednik naučnog časopisa u inostranstvu i jedan je od osnivača Društva za robotiku BiH. Član je američkog udruženja za nauku i tehnologiju, te Društva za mehaniku Hrvatske, kao i društva za mehaniku Srbije. Dobitnik je povelje Univerziteta u Banja Luci, Univerziteta u Bihaću, te prestižne nagrade za naučni rad i stvaralaštvo iz oblasti tehničkih znanosti iz mehanike koju mu je dodijelio Internacionalni biografski centar iz Cambridgea. Za izuzetan doprinos razvoju obrazovanja i nauke, te izuzetan doprinos u cjelokupnom društvenom razvoju i unapređenju kvalitete života grada Bihać, dodijeljena mu je Povelja 26 februar.

Karabegovićeva posvećenost nauci i istraživanju rezultirala je ovim za njega, ali i za Univerzitet Bihać i krajiško obrazovanje, vrlo značajnim priznanjem koje predstavlja krunu njegovog rada i truda u kojem je dostigao vrhunac u nauci kojom se bavio. Produkt je to velike količine napisanih knjiga, objavljenih radova, članaka i svega ostalog čime bavio ovaj krajiški gigant iz oblasti tehnike i mašinstva. Karabegović se istakao u svakom segmentu te nauke. Ovo veliko priznanje treba biti ponos svim Krajišnicima jer je Karabegović njihove gore list.

U intervjuu Karabegović govori o tome šta za njega znači to što je primljen za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti BiH, njegovom doprinosu razvoju tehničkih i mašinskih nauka u Bihaću i Krajini, budućnosti bihaćkog Univerziteta, odlascima mladih iz Krajine i perspektivi najzapadnijeg dijela Bosne i Hercegovine.

  • Kako ste doživjeli prijem u dopisno članstvo Akademije i koliko Vam to znači?

– Za mene je ovo veliko priznanje koje bi mogao da uporedim sa primjerom nogometaša kada dobije Zlatnu loptu i kao što to za njega predstavlja veliku stvar, jer ipak ne može to svako dobiti, tako je i za mene ovo vrlo vrijedno priznanje. Kad to uporedimo sa ovim primjerom kojeg sam naveo, to zapravo znači da sam dostigao vrhunac svog rada u ovoj nauci. Nije to tako lako i jednostavno. Moraš se istaknuti u svakom segmentu određene nauke, a ne samo u jednom njenom dijelu. A to upravo znači da si onda postigao vrhunac. Rijetko neko može dobiti priliku da bude jedan od osnivača nekog fakulteta ili univerziteta, a upravo sam tu čast imao.

  • Čini se da u Krajini nije u dovoljnoj mjeri prepoznat Vaš rad?

– Boljka provincija je to da takve sredine ne prepoznaju kvalitete određenih osoba, koje često puta bivaju prepoznate u nekim drugim, većim gradovima ili državama. Što se mene tiče, mogao sam ostati u Sarajevu ili otići bilo gdje u svijet, ali sam se vratio u Bihać. Neko će se zapitati zašto sam to učinio? Potječem iz siromašne porodice i jedva sam otišao da studiram u Sarajevo, a mi ovdje imamo hiljade takvih porodica koje ne mogu svoju djecu poslati na studij van kantona, zbog čega je moj motiv i bio da se ovdje osnuje fakultet i univerzitet. Drugi motiv jeste to što smo mi blizu Europskoj Uniji i možemo biti najbolji kanton. Svojevremeno sam išao u Grac promovisati Tehnički fakultet u Bihaću i propagirati ideju kako mi posjedujemo sve potrebne uslove da studenti iz Graca dolaze nama i ovdje studiraju. Jedan naš student je otišao u Njemačku da radi i tamo je konstruisao mašinu za kojom je ubrzo došlo do potražnje. Za to je od vlasnika tvornice kao nagradu dobio nov automobil. Dosta naše djece i studenata odlazi u Njemačku da radi i tamo pokazuju kvalitete koje ovdje nisu mogli da ispolje.

  • Zašto mladi odlaze vani i tamo uspjevaju a ovdje ne mogu?

– Što se tiče odlazaka mladih i uopće građana iz našeg kantona, trebalo se stvoriti uslove za privlačenje investitora i otvaranje firmi. Nelogično je da oni lako otvaraju firme u Bijeljini, umjesto da ih otvaraju ovdje u Bihaću, jer smo mi bliže Evropskoj uniji. Nije se odradilo to što se trebalo odraditi. Ako vam dođe jedan privatnik i šest mjeseci čeka na registraciju firme, plus ostali nameti, jasno je onda zbog čega se on odluči da ode u drugi kanton gdje će to isto dobiti za manje para i manje će da čeka. Uporedite to samo s jednim Tešnjem gdje je prošle godine otvoreno gotovo 800 firmi. Dakle, tu je problem. Ovdje imamo toliko industrije, a neobično je to da ništa od toga nije iskorišteno, niti je pokrenuto nakon rata, zato što su pojedinci u tome svemu tražili neke svoje interese u odnosu na širi društveni interes. Neće niti jedan student otići odavde ako ima neku fabriku gdje se može zaposliti i dobiti solidnu plaću. Naravno da će u inostranstvu primiti našu omladinu, jer na taj način besplatno dobiju radnu snagu koja putem poreza doprinosi zemlji u kojoj radi a da ona u njih nije ništa uložila.

  • Kakva je perspektiva Univerziteta u Bihaću?

– Univerzitet u Bihaću je mogao biti jedan od perspektivnijih univerziteta, za ljude koji znaju šta je to univerzitet. Međutim, na Univerzitet su došli ljudi koji misle da se tu radi samo o tome da dođete održite nastavu i uzmete novac za to. Ne, nije to univerzitet. Pored držanja nastave, nužno je baviti se naukom, istraživati i širiti vidike. Univerzitet je podrška privredi i društvu. Šta vrijedi Univerzitet, ako nema projekata, niti doprinosi ekonomskom radu zajednice u kojoj djeluje? Nezamislivo je da mi imamo privatnike koji drže kurseve stranih jezika! Zašto jednostavno ne bi mogli to napraviti na Univerzitetu, pa da se sve te diplome tamo izdaju i da damo mladim asistentima priliku da to vode. I to može biti jedan od projekata. Moraju se iskoristiti sve kvalitete Univerziteta da bi on bio dobar. Mora se unapređivati, a ne stajati na jednom mjestu. Morate pratiti nauku i implementirati novine u njoj, te mlade ljude educirati o tome. Smatram da Univerzitet u Bihaću na ovaj način kako se danas vodi ne može uspjeti. Prvenstveno iz razloga što tu imamo ljude koji misle da je Univerzitet politika, pa sve primaju – i ono što nije naučno, a u nauci nema laganja. Bihaćki Univerzitet mora doživjeti korjenite promjene, inače mu u budućnosti nema spasa. Problem kod nas u Bosni i Hercegovini je što se lični interes stavlja ispred šireg društvenog interesa, umjesto da je obrnuto. Jer ako ja napravim dobar fakultet i imam dosta projekata, naravno da ću imati i dobra primanja. Evo vam jedan primjer. Jedna viša škola u Beču s kojom sam imao jedan projekat, ostvaruje godišnji promet od 58 miliona eura, zato što ima kvalitetne profesore koji rade projekte za industriju. Dakle, ako imamo kvalitetne fakultete, razvijemo institut i  imamo dobre projekte, svi skupa ćemo biti na dobitku i uspjeti. Kod nas je problem ne postojanje znanja kod onih koji vode fakultete. Moja vizija za opstanak ovog fakulteta, ali i Univerziteta jeste samoodrživost. Jednostavno da ti sam stvaraš, odvojiš se od budžeta. Naravno, imate fakulteta koje država jednostavno mora uzdržavati kao što su likovne akademije. Ali dosta je onih koji se sami mogu održavati.

  • Šta biste poručili mladima u našoj zemlji?

– Preporučio bih mladima da se upišu na neki fakultet, završe ga, da dobro savladaju gradivo koje se obrađuje tokom studija, a pored toga savladaju strane jezike i informacione tehnologije, te da kontinuirano rade na sebi. Danas se u roku godinu-dvije znanje udvostruči, sve to brzo ide. Mi smo sad u četvrtoj industrijskoj revoluciji i tako brzo tehnologije napreduju da i jednostavno morate pratiti ili od vas nema ništa. Zamislite da imate čovjeka koji nikako neće da koristi mobitel ili neće da uzme računar, on je polupismen u današnjem vremenu, bez obzira što je završio neki fakultet. Oni koji su završili fakultet prije trideset godina imaju staro znanje. Tako da se moramo kontinuirano usavršavati. Sreća je što mi danas imamo internet pa možemo samostalno raditi i učiti, tako da nismo ovisni ni o kome. A zamislite da smo ovisni od ovih koji nas vode, ne bi bilo ništa od nas.

  • Koji su Vam planovi za budućnost?

– Trenutno radim na organizaciji svjetske konferencije na temu “Nove tehnologije” – u okviru koje imamo pet ljudi koji nam dolaze iz raznih dijelova svijeta, a mom izlaganju će prisustvovati neki ljudi iz Microsofta i to će biti na Akademiji nauka u Sarajevu. Također nam dolazi čovjek iz Njemačke koji je glavni za čipove u jednom institutu, treći profesor dolazi iz Londona koji će biti uvodničar, četvrti iz Beograda sa Mašinskog fakulteta i peti iz Zagreba. Oko pet uvodničara ćemo imati i bit će oko osamdeset naučnih radova iz cijelog svijeta. Tu knjigu štampaju Nijemci. Ove godine potpisao sam ugovor s jednom od vodećih njemačkih izdavačkih kuća. Dakle, nastavljam da radim i bavim se naukom, jer smatram da mi je obaveza razvijati nauku i mlade ljude, buduće kadrove učiti svemu što je novo u oblasti nauke kojom se bavim, kako bi oni dobili kvalitetne naučne informacije i bili aktivno uključeni u pravcu doprinosa našem društvu.

Izvor: Al Jazeera

Objava Univerziteti ne postoje samo da se održi nastava i uzme novac pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Dlake ispod pazuha ofarbane u dugine boje su najnoviji modni trend

$
0
0

Ovaj trend postao je popularan i među poznatima pa su Miley Cyrus i Jemima Kirke prve prošetale obojene pazuhe. Miley Cyrus je izabrala pink boju i za ovu fotografiju na Instagramu dobila preko 396.000 lajkova, piše Elite daily.

Foto: Instagram

Foto: Instagram

Farbati dlake pazuha i to u duginim bojama prilično je hrabar izbor, a na Youtube-u možete čak i naći upustvo kako da u kućnoj varijanti ofarbate dlake pazuha. Mnogi su otišli korak dalje pa su dlake pazuha uparili s kosom, a muškarci čak i sa svojom bradom.

Foto: Instagram

Foto: Instagram

Neki saloni počeli su nuditi usluge izbjeljivanja glaka ispod pazuha i njihovo bojenje. Usluga farbanja košta oko 35 dolara.

Foto: Instagram

Foto: Instagram

“Neki klijenti samo žele imati dlake ispod pazuha kako ih ne bi morali svakodnevno brijati, dok se drugi pak vole poigrati i ofarbati ih jarkim bojama”, rekla je Maria Darling vlasnica Cute Nail studija.

Foto: Instagram

Foto: Instagram

Ovaj tretman bojenja pazuha može trajati samo dva do tri pranja, što je sjajno za sve one koji žele ući u ovaj trend bez obaveza.

(klix)

Objava Dlake ispod pazuha ofarbane u dugine boje su najnoviji modni trend pojavila se prvi puta na Jajce Online.

YouTube zabranio opasne i uznemirujuće snimke s “podvalama”

$
0
0

Iz te kompanije su naveli da takvom materijalu nema mjesta na YouTube-u, piše BBC

YouTube je zabranio video snimke u kojima se prikazuju opasne ili emocionalno uznemirujuće scene i podvale. To je potez koji dolazi nakon što su neki od takozvanih “izazova” rezultirali povređivanjem pa čak i smrtnim slučajevima.

Iz te kompanije su naveli da takvom materijalu nema mjesta na YouTube-u, piše BBC.

Ipak, čini se da kompanija ne uspijeva da sprovodi svoja postojeća pravila oko neprikladnih sadržaja.

Prema izvještaju BuzzFeed-a, videosnimci koji prikazuju ili aludiraju na nasilje i pornografiju još uvijek se nalaze na tom kanalu, uprkos obećanju iz prošle godine da će se takav materijal ukloniti. Neki od tih videa imaju i više miliona pregleda.

Iz kompanije navode da “agresivno rade na sprovođenju pravila”.

Mnogi smatraju da će sprovođenje novih pravila o zabrani prikazivanja opasnih podvala biti još teže, s obzirom na to da nije baš jasno šta se smatra štetnim i opasnim, a šta ne.

 

 

(Fokus.ba)

Objava YouTube zabranio opasne i uznemirujuće snimke s “podvalama” pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Koje su namirnice najveći izvori vitamina B

$
0
0

Spisak vitalnih funkcija u koje su uključeni vitamini B grupe zaista je ogroman. Svaki ima svoj zadatak, a često se i nadopunjuju, pa učestvuju u hiljadama procesa u organizmu, uključujući stvaranje energije, rast stanica, prijenos nervnih impulsa… Neophodni su za normalan rad kardiovaskularnog, imunološkog i probavnog sistema te za zdravlje kože, kose i noktiju.

Vitamine B grupe organizam ne može sam proizvesti pa ih treba svakodnevno uzimati prehranom. Najbolji izvori ovog vitamina su kvasac, iznutrice – prije svega jetra, cjelovite žitarice, mlijeko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.

Vitamin B1 ključan je za preradu ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu te za rad kardiovaskularnog i nervnog sistema. Izvori: iznutrice (jetra), jaja, meso, cjelovite žitarice, pšenične klice, zeleno lisnato povrće, orasi, grašak, grah, kikiriki…

Za stvaranje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina te za disanje, vid i rast nužan je vitamin B2. Najviše ga ima u mliječnim proizvodima, jajima i mesu, a dobri su izvori i zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Vitamin B3 važan je za dobivanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona te rad nervnog, kardiovaskularnog i probavnog sistema. Izvori: kvasac, mliječni proizvodi, jaja, meso peradi, riba, mahunarke, orašasti plodovi.

U proizvodnju energije direktno je uključen vitamin B5, a bitan je i za raspoloženje te uravnotežen nivo holesterola u krvi. Ima ga u kvascu, jetri, ribi, mesu, jajima, cjelovitim žitaricama, povrću, voću. Vitamin B6 važan je za imunitet, stvaranje krvnih stanica i hormona te za rad mozga i „biološki sat“. Izvori: iznutrice, puretina, tunjevina, kvasac, banane, grožđice, špinat, soja, jaja, mlijeko, krompir.

Vitamin B7 neophodan je za metabolizam ugljikohidrata, proteina, masti i aminokiselina te za rast stanica. Izvori: kvasac, iznutrice, žumance jajeta, gljive, banane, kikiriki, cvjetača, mrkva. Folna kiselina – vitamin B9 – ključna je za sintezu DNK, izgradnju svih novih stanica, pa je posebno važna u trudnoći. Najviše je ima u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusnom voću, pšeničnim klicama…

Vitamin B12, također, učestvuje u sintezi DNK te u stvaranju eritrocita i proteina. Važan je za aktivnost živčanih stanica i raspoloženje te za rad kardiovaskularnog sistema. Izvori: riba i plodovi mora, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja…

 

 

(avaz)

Objava Koje su namirnice najveći izvori vitamina B pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Palačinke sa grčkim jogurtom

$
0
0

Sastojci:

  • brašno pšenično 200 g,
  • kukuruzno brašno 50 g,
  • mlijeko natura MI99 6 dl,
  • jaja 3 kom,
  • Zottakis grčki jogurt 4 kom,
  • ribizle 100 g,
  • maslinovo ulje 1 dl,
  • šećer 3 kašike,
  • listići mente.

 

Priprema:

Odvojiti bjelanjke od žumanjaka. Bjelanjke umutiti u snijeg. U posudu sa žumanjcima, dodati mlijeko, maslinovo ulje i šećer, mutiti pa dodavati brašno. Zatim dodati snijeg od bjelanjaka, sve pomiješati da se sastojci sjedine.

Palačinke peći na klasičan način, servirati sa Zottakis jogurtom, svježim voćem i listićima mente.

 

 

(avaz)

Objava Palačinke sa grčkim jogurtom pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Evo što sada hrvatski rukometaši trebaju učiniti za polufinale

$
0
0

Hvatski rukometaši su porazom od Brazila (26:29) umanjili izglede za prolazak u polufinale SP-a. Červarovi izabranici nakon prve utakmice u drugom krugu imaju bod manje od Njemačke i Francuske. 

Hrvatskoj reprezentaciji slijede dva prava izazova i žele li izboriti završnicu moraju pobijediti u oba susreta. U ponedjeljak Hrvatska igra protiv Njemačke (20.30 sati), a u srijedu protiv Francuske (18).

Moguće je da im za prolaz bude dovoljno i manje od osam bodova, ali Island mora večeras nadjačati Francusku ili u srijedu Španjolska mora biti bolja od Njemačke. Šteta, imali su danas priliku da naprave korak prema polufinalu, ali sada su otežali tu zadaću.

Za polufinale im trebaju pobjede protiv domaćina Njemačke i branitelja naslova svjetskog prvaka Francuske.

Raspored utakmica skupine u kojoj je Hrvatska:

  • 19. siječnja u 18:00: Francuska – Španjolska 33:30
  • 19. siječnja u 20:30: Njemačka – Island 24:19
  • 20. siječnja u 18:00: Brazil – Hrvatska 29:26
  • 20. siječnja u 20:30: Island – Francuska
  • 21. siječnja u 18:00: Španjolska – Brazil
  • 21. siječnja u 20:30: Hrvatska – Njemačka

 

 

(vecernji.ba)

Objava Evo što sada hrvatski rukometaši trebaju učiniti za polufinale pojavila se prvi puta na Jajce Online.


Muzaferija: Učinit ću sve da BiH dostojno predstavljam na SP-u

$
0
0

Najbolja bosanskohercegovačka alpska skijašica Elvedina Muzaferija, sredinom sedmice prvi put je ove sezone nastupila u utrci Svjetskog kupa. Iako je u Cortini d’Ampezzo u jakoj konkurenciji zauzela 46. mjesto, zadovoljna je nastupom.

Ova 20-godišnja skijašica iz Visokog odmah po završetku utrke javila se portalu Radiosarajevo.ba i prenijela dojmove s poznatog skijališta na kojem je nastupila rame uz rame sa svjetski poznatim skijašicama, poput Lindsay Vonn (povratnica, op.a.), Ramone Siebenhofer (pobjednica utrke, op.a.), Ilke Štuhec, Stephanie Venier…

U intervju za Radiosarajevo, lijepa Elvedina nam je govorila o nastupu u Cortini, izazovima koji je čekaju u nastavku sezone, nadolazećom Svjetskom prvenstvu…

Radiosarajevo: Elvedina, kakvi su dojmovi nakon utrke u Cortini?

Muzaferija: Ima dosta pomaka. U brzim disciplinama mnogo znači iskustvo, kojeg meni puno nedostaje. Ali, s obziorom na to da sam bila najmlađa učesnica utrke, mogu se nadati puno boljem rezultatu naredne sezone.

Radiosarajevo: Da li osjećate napredak u svojoj vožnji u odnosu na prošlu sezonu?

Muzaferija: To još uvijek ne mogu kazati, jer planiram da nastavim s nastupima u Svjetskom kupu. Tek na kraju sezone napravit ću rezime i donijeti zaključak.

Radiosarajevo: Gdje ćemo Vas gledati ponovo u utrkama Svjetskog kupa?

Muzaferija: Još uvijek ne znam. Planove pravim polako.

Radiosarajevo: U narednom mjesecu se očekuje Svjetsko prvenstvo u Areu. Šta očekujete i u kojim disciplinama ćete nastupiti?

Muzaferija: Na Svjetskom prvenstvu ću nastupiti u svim disciplinama. Ne bih govorila o očekivanjima, ali ću učiniti sve da Bosnu i Hercegovinu dostojno predstavljam.

Radiosarajevo: Ko će još braniti boje Bosne i Hercegovine u Švedskoj?

Muzaferija: Zaista ne znam.

Radiosarajevo: Koje imate ciljeve za ovu skijašku sezonu?

Muzaferija: Glavni cilj je da ove sezone osvojim bodove u Europa cupu u brzim disciplinama.

Radiosarajevo: Kada se vraćate u Visoko i kolika je podrška bh. skijanju u odnosu na protekle sezone?

Muzaferija: U nedjelju se vraćam u Visoko i naredni vikend je planirano da nastupim na Državnom prvenstvu na Bjelašnici. Podrška od saveza je minimalna, kao i svih prethodnih godina. Ništa se ne popravlja.

 

 

(RSA)

Objava Muzaferija: Učinit ću sve da BiH dostojno predstavljam na SP-u pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Posao iz snova: Seksi supruzi nogometaša masira grudi i stražnjicu

$
0
0

Wanda Icardi, nogometna je menadžerica koja se proslavila kada je svojeg tadašnjeg odabranika Maxija Lopeza prevarila sa sadašnjim mužem Maurom Icardijem.

Pažnju često skreće na sebe, i to provokativnim fotografijama na društvenim mrežama, no ona je i zastupnica svojem mužu Mauru.

“Za sada je Icardijev nastavak saradnje s Interom vrlo daleko. Nismo ni blizu postizanja sporazuma. Cifre koje se vrte u Italiji nisu istinite. Od Intera nismo dobili zadovoljavajuću ponudu”, rekla je supruga i menadžerica kapetana Intera.

Mauro se također brine da Wandi ništa ne nedostaje, a talijanski tabloidi su u zadnje vrijeme poludjeli zbog videa koji se nedavno pojavio i u kojem je Wanda u glavnoj ulozi.

Na videu se jasno vidi kako jedan muškarac masira njene grudi i stražnjicu uoči snimanja koje je nedavno imala. Naravno, čim se pojavio video s “dokazom” kako Wanda ima posebnog masera, fanovi su zaključili kako ovaj čovjek radi posao iz snova, a koliko je u tome istine, pogledajte u videu.

 

(RSA)

Objava Posao iz snova: Seksi supruzi nogometaša masira grudi i stražnjicu pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Pluća se čiste na planinama, a ne društvenim mrežama

$
0
0

Piše: Hatidža Dedović

Nekada je djeci snijeg budio radost, jer ih je tjerao da izađu na čisti zrak, danas i nije baš tako. Bio je razlog za ludovanje, druženje, zabavljanje, pa i bježanje od zatvorenih prostora i roditelja.

Sada, kada i odu na planinu, više je to zbog selfija, a ne zbog zdravog duha i takmičenja. Nekako, ne znaju vremenski da se pogube u sankanju, skijanju. Što je šteta, jer ih to duhovno ubija.

Roditelji su ti koji ih trebaju što više podsticati na zimske aktivnosti, kako bi ih spasili od zamke i tehnologije. Jer, ne živi se od lajkova i komentara, to ne pročišćava pluća. Zato, bježite u planine, što dalje od tržnih centara, radujte se valjanju, sankanju. Jer, zima je čarolija, čist zrak je taj koji vam osigurava duži i zdraviji život. Bježite u planine, obucite tople džempere, skafandere, kape, čizme, kape, šalove, jer tamo, nema zime. Grudvajte se, padajte, improvizujte, uživajte!

Razbolit ćete se, od zatvorenog prostora

Život je i u kotrljanju, klijanju, obnavljanju, a, ne u sjedenju. Ledeni zrak je koristan, prija zdravim mislima, jer oslobađa od napetosti i stresa. Nećete se razboliti od hladnoće, već od zatvorenog prostora. Zbog njega, možete postati grozničavi bolesnik, ako ne steknete imunitet. Od sjedenja, buljenja u ekran, nema ništa, suština je u kretanju, trčanju, ono je to koje ubrzava disanje. Planina je radost i za krvotok i živčani sustav, ona je ta koja socijalizuje, jer omogućuje i novo, živo upoznavanje. Zima, srcu može da prija, jer se hladnoćom razbudite, otrijeznite. Od smoga, možete da umrete, kao i od zatvorenog prostora. Zato, idite na Bjelašnicu, Igman, Vlašić, Jahorinu… Jurite u susret, ne samo Snjegoviću, već i mogućoj, neočekivanoj simpatiji. Bježite, sa osmijehom, što dalje od hejtera. Osjetite fantaziju, u tom udaljavanju, energiju koja samo podstiče vedrinu i življenje.

Naučite od starijih, šta je liguranje

Nekada, su se vještine sticale improvizacijom i iskustvom. Tada nije bilo reklamiranja, putem društvenih mreža, nije ni bilo sms-ova, ali je bilo uživanja u zimskim radostima. Niko nije ni mogao biti depresivan, pa čak i kada nije puno imao. Tadašnja djeca, ni pred opasnošću nisu oklijevala. Jednoj zimskoj igri su se uvijek iznova radovala, “liguranju”. U njoj, svako je pokazivao svoje sposobnosti, jer sa ligurama trebalo je znati upravljati. Ko je u ovoj igri bio brz, bio je poštovan. Popularnost, je tada bila nevažna, sreća je bila najvažnija. Kada se liguralo, i na glad bi se zaboravilo. Liguraši su znali proći u brzini ispod kamiona, ispod uskog prostora prepreke od bodljikave žice. Padali su, ali su živjeli, jer nisu odustajali. Mogle su se i od liguranja napraviti promidžbene kampanje, ali gušt je bio u igranju, takmičenju, a ne u zarađivanju. Nikome zbog ludorije, nije trebalo osiguranje. Moć je bila u jurenju po Širokači, Bistriku, Bjelavama, Mejtašu, Džidžikovcu, Vratniku… Za bijeg od kuće, nije bilo potrebno oklijevanje, jer izgovor je bilo liguranje.

Zbog umješnosti, određeni su sticali pohvale u svojim mahalama. Njima, tada nije bio bitan tisak, već radost uličnog življenja. Možda nisu bili likovi sa naslovnice, nije ih ni bilo u medijima, ali sebi su bili važni, kao i prijateljima. Ono, što bi trebale da urade ove mlađe generacije, jeste, da uz pomoć roditelja, baka i deka, vrate slavu tom čarobnom liguranju. Jer, tradiciji nekadašnjeg zimskog igranja i ludovanja, treba renesansa, obnova. To bi i strancima, bilo simpatično. Dobro, je što se na Trebeviću, održava iz ćejfa i ove godine u februaru liguranje. Ali, moramo se potruditi zbog zabave, da ovoj staroj zimskoj ludoriji, vratimo publicitet. Za nju treba akcija. Lako je i realizovati, nije skupa, ima šume i drveta. Treba nam i dječijih napravljenih staza, treba nam graje.

Ni, mi stariji, od silnih auta, nemamo mjesta za kretanje, a kamoli djeca za zimske ulične čarolije. I ne čudite se što zbog auta imate toliko zagađenja. Zamislite, vi koji ste stariji, gdje biste sada, po mahalama ligurali? Nigdje, jer nema slobodnog prostora. Morate tražiti, obližnje brdo, ako i ono nije već zaboravljeno.

Djeco, dok ima snijega, izađite napolje, ne gnjavite roditelje! Probudite se, zove vas čisti zrak i prijateljica planina. Osmislite, neke svoje nove igre, vratite duh, ili barem pokušajte onaj iz 1984. godine. Vratite, zašto da ne i glamur zaboravljenom liguranju. Moćno je biti na čistom planinskom zraku, jer poboljšava koncentaciju i pamćenje. Lijek je protiv dosade i depresije. Aktivnošću i sportovima, bježite što dalje od tržnih centara i virtuelnih nasilnika. Ne živi se duže od lajka, već od čistog zraka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala.

 

 

Izvor: Al Jazeera

Objava Pluća se čiste na planinama, a ne društvenim mrežama pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Kako su mjesta u BiH dobijala i mijenjala imena?

$
0
0

Brojni gradovi, opštine, sela i naselja u Bosni i Hercegovini kroz istoriju su mijenjali svoje nazive.

Na to su najviše uticale istorijske i društvene prilike i neprilike, piše “Večernji list” izdanje za BiH.

To se posebno dogodilo u novijoj istoriji, a, kako stvari stoje, tako će se nastaviti i ubuduće. Duvanjski je kraj po tome posebna priča za sebe. Tomislavgrad spada među opštine koje su više puta mijenjale svoj naziv. U vrijeme socijalističke Jugoslavije Tomislavgrad se zvao Duvno. Ali, 1990. godine stanovnici ove opštine svom mjestu su vratili ime Tomislavgrad, kako se opština zvala od 1928. do 1945. godine. U srednjem vijeku Tomislavgrad se zvao Županjac, u vrijeme Osmanlija Županj Potok i Sedžidedid, a za vrijeme Austro-Ugarske ponovo Županjac.

Najraširenija je pretpostavka da naziv Duvno potiče od ilirske riječi delme, što znači ovca, a ima i mišljenje da se u korijenu del- ili dal- krije indoevropska osnova za pojam dol, dolinu.

I Široki Brijeg vratio je svoje ime. Radoslav Dodig pisao je kako je naziv Široki Brijeg dobio najprostraniji od triju brjegova koji se uzdižu iznad ovoga grada – bili su to Burića brig, brig Stražnica i Široki brig. Dolaskom franjevaca na taj brig, na kojem podižu crkvu i samostan 1846. godine, ovo mjesto postaje Široki Brijeg.

Ali, 1952. godine prošlog vijeka komunističke vlasti Široki Brijeg preimenuju u Lišticu po istoimenoj rijeci, koja je dobila ime po naselju Lise. Sadašnje urbano područje širokobriješkog kraja zvalo se Lise, a jedno vrijeme dio Širokog Brijega u blizini mlinice s ćemerom (ćemer na turskom znači svod) zvao se Ćemer. Postoji i mišljenje da za taj naziv ne postoje dovoljno relevantni dokazi.

Godine 1991.opština Lištica preimenuje se u Široki Brijeg koji 2014. godine dobija status grada.

Centralni dio današnje opštine Grude nekada se zvao Bostan. Grude su postale opština 1955. godine od dijelova opština Široki Brijeg, Posušje i Ljubuški, a naziv su dobile po naselju iznad sadašnje grudske crkve.

Neum je do 1978. godine pripadao opštini Čapljina, a naziv je dobio po dva kilometra udaljenom selu u unutrašnjosti. Ovo mjesto 533. godine spominje se pod nazivom Neumene. Grad iznad hladne vode i općina Čitluk mogla bi uskoro da promijeniti ime. Naime, kako piše pomenuti list, u toku je inicijativa da opština Čitluk promijeni naziv u Brotnjo, a Čitlukom bi se trebao zvati samo uži, centralni, urbani dio ove opštine.

Brotnjo (ili Broćno) dobilo je ime po biljci broć, kojom se u starija vremena bojalo sukno. Čitluk je dobio naziv po riječi čitluk (čifluk), a označava spahijsko imanje u doba osmanlijske vlasti.

Tu je i inicijativa da mjesto Svinjarevo kod Kiseljaka u centralnoj Bosni promijeni ime u Mahala Polje jer u tom mjestu uglavnom žive Bošnjaci muslimani.

Livno se nekada zvalo Lijevno, a za vrijeme Osmanlija do Berlinskog kongresa 1878. zvalo se Hlivno. Porfirogenit ovo mjesto naziva Hlevena, a naziv vjerovatno potiče od staroslavenskoga xlev’b, u značenju kuće, staje, najvjerovatnije kao pozajmljenica iz pragermanske riječi hlaiva, a znači jama, rupa.

Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” pisao je kako se Ljubuški prvi put spominje 1435. pod imenom Glibussa. Postoje dvije pučke predaje o nastanku imena Ljubuški. Prva kaže da je herceg Stjepan Vukčić Kosača sagradio ženi tvrdi grad iznad hladne vode Ljube (danas vjerovatno vrelo Gožulj), a druga pučka predaja spominje Kosačinu ženu Ljubušu ili Libušu, u čiju je čast podignut grad.

Socijalistička BiH imala je 109 opština, a sada BiH ima 143 opštine, 79 u Federaciji BiH i 64 u Republici Srpskoj, a tu je i Distrikt Brčko.

U Republici Srpskoj u nizu opština izbrisan je prefiks “bosanski” ili “srpski”.

Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Bosanska Gradiška, Bosanski Novi, Bosanska Krupa i Bosanska Dubica sad u Republici Srpskoj imaju naziv Brod, Šamac, Gradiška, Novi Grad, Krupa na Uni i Kozarska Dubica.

Nazivi Srpski Brod, Srpska Kostajnica i Srpsko Sarajevo 2004. izgubili su prefiks “srpski”. Dio Sarajeva koji je pripao Republici Srpskoj dobio je naziv Istočno Sarajevo. Takođe je i dio Mostara koji je pripao Republici Srpskoj umjesto Srpski Mostar dobio naziv Istočni Mostar, a Srpsko Goražde danas nosi naziv Novo Goražde.

Donji Vakuf zvao se Srpski Donji Vakuf, a od 1994. do Dejtonskog sporazuma zvao se Srbobran. Dio opštine Ključ, koji je pripao Republici Srpskoj, zvao se Srpski Ključ, a kasnije Ribnik.

Odlukom Skupštine opštine Skender Vakuf ova opština 1994. dobila ime Kneževo. Foča je 1994. godine dobila ime Srbinje, a staro ime vraćeno joj je 2004. godine. Dio Odžaka koji je pripao Republici Srpskoj dobio je ime Vukosavlje.

Dio Sanskog Mosta pod nadzorom RS dobio je naziv Srpski Sanski Most, a 2004. godine ta opština u RS dobila je naziv Oštra Luka.

Status grada u BiH imaju Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Široki Brijeg, Livno, Tuzla, Zenica, Istočno Sarajevo, Prijedor, Bijeljina, Trebinje, Doboj, Bihać, Zvornik, Cazin i Goražde.

Šest opština u BiH ima prefiks “istočni” – Istočna Ilidža, Istočni Drvar, Istočni Mostar, Istočni Stari Grad Istočno Novo Sarajevo, Istočno Sarajevo.

Dio Goražda 1994. godine dobio je ime Srpsko Goražde, potom postaje Ustiprača, a 2005. Novo Goražde. Titov Drvar postao je “samo” Drvar. Ova opština od 1981. do 1991. godine nosila je ime Titov Drvar.

Pucarevu (koji je 1980. godine dobio ime po Đuri Pucaru) 1991. godine vraćeno je ime Novi Travnik. Uskoplje ima ime od srednjeg vijeka, a u osmanlijsko doba nazvan je Gornji Vakuf. Sad ovu opštinu jedni zovu Uskoplje, drugi Gornji Vakuf, a najčešće se koriste oba naziva skupa: Gornji Vakuf–Uskoplje.

Zanimljivo je kako su se kroz istoriju zvali neki veći gradovi i kako su nastali njihovi nazivi. Sarajevo je dobilo ime po turskoj riječi saray, a znači dvor, utvrđenje, a riječ ovasi znači polje. Pa bi Sarajevo “u prevodu” značilo Polje oko Dvora! Prije se Sarajevo zvalo Vrhbosna. Prvi put Vrhbosna spominje se 1244. godine u Povelji kralja Bele IV. Ime Saraj Ovasi prvi put spominje se 1477. godine u spisima Ajas-bega.

Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare. Po nekim izvorima, Mostar se u rimsko doba zvao Martar. Mostar se u pisanim dokumentima spominje 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim spisima zovu malim naseljem s dvjema kulama oko drvenog mosta, učvršćenog lancima.

Banjaluka u 15. vijeku se javlja pod tim nazivom. Po filolozima pridjev banj znači banov (potiče od arapske riječi bajan, a znači bogat). Imenica luka znači zaravan, livada uz rijeku. Zanimljivo je da se područje Banjaluke u vrijeme Rimljana zvalo Ad Fines.

Ime Tuzle veže se uz riječ sol. Rijeka Jala koja protiče kroz Tuzlu dobila je ime po grčkoj riječi jalos, a znači sol. Grad se zvao Castron de Salenes (na grčkom), Salenos, Ad Salines (na latinskom), Soli (na južnoslavenskom), Memlehatejn (na arapskom), Memleha i Zir (na perzijskom) te Tuzla. Turska riječ tuz znači sa solju, posoljen, solana.

Bazenica, bazga, zova…

Bihać ili Bišće prvi put spominje se 1260. godine u Povelji ugarskog kralja Bele IV. pod nazivom Wyhygh. Bio je slobodni kraljevski grad i zvao se Ostrvo Svetog Ladislava. Riječ bihać pojavljuje se u oblicima bišće, bijač, bihak i bihag, a označava kraljevsko dobro. Bihaćko područje nekad je zauzimalo centralno mjesto u Kraljevini Hrvatskoj.

Naziv Zenica, po nekim mišljenjima, izvodi se od riječi bazenica, bazga, zova. Postoji i legenda po kojoj je Katarina Kosača prilikom odlaska rekla: “Osta zenica oka moga!”.

Srebrenica je dobila ime po rudniku srebra. Trebinje se prvi put spominje u 10. vijeku pod nazivom Tribunia, kasnije kao Travunija. Današnji naziv datira od 16. vijeka.

Brčko se od 1878. godine zvalo Brčka, a od 1912. godine Brčko. Brčko je dobilo ime po turskoj utvrdi Beroska.

Rimsko doba

Zanimljivi su latinski nazivi mjesta na području današnje BiH u rimsko doba. Prema dostupnim podacima, Zenica se zvala Bisteu, Zvornik Addrium, Srebrenica Argentaria, Mostar Martar, Jajce Leusaba, Travnik Admetrice…

Postoje različita ideološka, politička, društvena i kulturološka gledanja na nazive gradova, opština i naselja u BiH.

 

 

(Vecernji.ba)

Objava Kako su mjesta u BiH dobijala i mijenjala imena? pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Čaj od šipka u borbi protiv malaksalosti i prehlade

$
0
0

Zbog bogatstva vitamina C koji se kuvanjem ne gubi, čaj od crvenog ploda šipurka nezamjenljiv je u liječenju prehlade. A naročito je preporučljiv u otklanjanju umora, malaksalosti, anemičnosti, odnosno svih tegoba koje nastaju zbog manjka vitamina C u organizmu.

Poželjno je da se uzima i za pročišćavanje krvi. Povoljno djeluje i na organe za varenje, ali i na izlučivanje mokraće bez nadražaja bubrega. Čaj od šipurka preporučuje se i za spriječavanje stvaranja pijeska u bubrezima i mokraćnim kanalima. Koristi se i kod upalnih procesa bubrega i mokraćnih puteva.

Osim ploda, za pripremu čaja koriste se i latice ubrane u vrijeme cvjetanja ove biljke. Čaj od latica je djelotvoran za krvarenja iz želuca, crijeva, pluća, ali i protiv hemoroida, proliva i grčeva u želucu.

 

 

(nezavisne)

Objava Čaj od šipka u borbi protiv malaksalosti i prehlade pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Najčesća graška pri kupovini tečnog pudera

$
0
0

Tečni puder jedan je od najrizičnijih make-up proizvoda koji se najčešće kupuju.

Dok je, na primjer, sjenke za oči, maskare, rumenila i mnoge druge proizvode jednostavno naručiti i na Internetu, kupovina tečne podloge ili pudera vrlo je često igra na sreću.

Iako ste se možda informisali za kakvu je kožu namijenjen puder koji namjeravate da kupite, kakav podton ima i kakav mu je sastav, postoji velika mogućnost da i dalje nećete biti zadovoljne nekim segmentom.

Beauty guru Marc Rodgers istakao je kako je najčešća greška koju činite tokom kupovine pudera to što ga prije ne isprobate. I pritom ne misli na isprobavanje male količine pudera na vratu, već na cijelom licu.

Kada planirate kupovinu ovog kozmetičkog proizvoda, Rogers napominje da treba da se uputite u kupovinu bez šminke. Zamolite prodavačicu da vam nanese puder na lice ili da vam u neku plastičnu kutijicu istisne dvije do tri kapljice pudera kako biste mogle da ga isprobate kod kuće s ostalom šminkom koju inače nanosite na lice.

Tako ćete najbolje saznati da li vam odgovara i lijepo se stapa s vašim tenom.

 

 

 

(nezavisne)

Objava Najčesća graška pri kupovini tečnog pudera pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Jose Mujica, najomiljeniji političar na svijetu: Vrijedi opet početi od nule!

$
0
0

Za neobičnog bivšeg predsjednika Urugvaja Joséa Mujicu čuli su gotovo svi. Osim što je u Urugvaju legalizirao marihuanu, on je zapamćen kao najsiromašniji i najponizniji predsjednik na svijetu jer je 90% svoje plaće donirao siromašnima. Isto tako, živi na farmi i bavi se poljoprivredom, pješači većinu vremena, a kada vozi svoju VolksWagen Bubu iz 1987., obično skuplja autostopere.

Potrošačko društvo s rastućim potrebama

Poljoprivredom se intenzivno bavio u prvom dijelu svog života i od nje je živio. Zatim je svoj život posvetio društvenoj promjeni. “Ili si zadovoljan s jako malo toga, bez ekstra prtljage, jer tvoja sreća proizlazi iz tebe samog, ili ne ideš nigdje.” To je shvatio, kako kaže, za vrijeme služenja trinaestogodišnje zatvorske kazne za vrijeme diktature u 80.-ima.

“Kako smo stvorili potrošačko društvo, ekonomija mora konstantno rasti. Izmislili smo planinu stalnih potreba. Kupujući novo, bacajući staro. Time gubimo svoj život. Kada nešto kupite, za to ne dajete svoj novac već svoj život. Plaćate to satima vlastitog života koje ste morali potrošiti da biste zaradili novac. Istina je da je život jedina stvar koja se ne može kupiti. Život se samo skraćuje. Žalosno je na takav način trošiti vrijeme i slobodu”, kaže Mujica.

Kriza nije okolišna – već politička

Poanta njegove priče je trezvenost u razmišljanju. Prestanimo trošiti resurse za ništa, koristimo ih sa svrhom, poručuje. Ne nedostaje nama resursa, već sustava vođenja, smatra. Vlade su opterećene dobivanjem sljedećih izbora, umjesto da rješavaju probleme ljudske vrste. “Kriza nije okolišna, već politička. Naša civilizacija je dosegla fazu potrebe planetarnog konsenzusa. A mi okrećemo glavu.” Razvijene zemlje bi trebale predstavljati primjer, a ne želju za dominacijom. Najveća lekcija u životu je, kaže, opet i iznova, makar i tisuću puta početi od nule.

Objava Jose Mujica, najomiljeniji političar na svijetu: Vrijedi opet početi od nule! pojavila se prvi puta na Jajce Online.


Adnan Ćatić oslobođen optužbi za doping

$
0
0

Bivši svjetski šampion u boksu Adnan Ćatić, poznatiji kao Feliks Šturm (Felix Sturm), oslobođen je optužbi.

Ćatić je, nakon meča koji je održan 2016. godine, pao na doping-testu i prijetile su mu tri godine zatvora.

Kako je potvrđeno za “Berliner Kurier”, optužnica protiv našeg borca je povučena.

– Sud je slijedio argumente odbrane, prema kojem je stručno mišljenje zaključilo da nema tragova relevantnih za doping – izjavio je agent Ćatića, Gotfrid Rems (Gottfried Reims).

Početkom godine bivši petostruki šampion svijeta najavio je povratak u ring.

 

 

(Fokus.ba)

Objava Adnan Ćatić oslobođen optužbi za doping pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Predugo sjedenje može uzrokovati preranu smrt kod ljudi

$
0
0

Istraživači sa američkog Univerziteta Columbia dokazali su da previše sjedenja može uzrokovati preranu smrt kod ljudi.

Rezultati istraživanja su pokazali da sjedenje duže od 30 minuta na jednom mjestu može izazvati različita i vrlo ozbiljna oboljenja.

Prema tome, tim američkih istraživača tvrdi da bilo kakav oblik fizičke aktivnosti ljudima može pomoći da žive duže i zdravije.

Predugo sjedenje na jednom mjestu čak nazivaju “bolest sjedenja“, te zbog toga savjetuju ljudima da se što više kreću, posebno u uvjetima gdje uposlenici predugo moraju sjediti.

U studiji, objavljenoj u poznatom naučnom časopisu “American Journal of Epidemiology“, učestvovalo je skoro 8.000 odraslih osoba starijih od 45 godina.

Istraživači su od 2009. do 2013. godine pratili njihov stil života kao i obim fizičke aktivnosti.

Na kraju su došli do podatka da čak i fizička aktivnost niskog intenziteta može smanjiti rizik prerane smrti za 17 posto, dok povećanje intenziteta fizičke aktivnosti može udvostručiti koristi po zdravlje.

“Naši rezultati naglašavaju važnu poruku u vezi s javnim zdravljem, a to je da fizička aktivnost bilo kojeg intenziteta ima brojne koristi po ljudsko zdravlje“, rekao je Kit Diaz, profesor sa Univerziteta Columbia i vođa tima koji je radio na istraživanju.

Dodao je kako je istraživanje koje su proveli dodatno potvrdilo dosadašnje studije koje govore o brojnih koristima fizičke aktivnosti za ljudsko zdravlje.

(AA)

Objava Predugo sjedenje može uzrokovati preranu smrt kod ljudi pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Mahir Mujić i raja skupili većinu novca za porodicu bolesnog Rijada Dubravca

$
0
0

Na jučer održanom “Unusual Marathon” u Sarajevu, dugom 42 kilometra, kojeg je organizirao Atletski klub Novi Grad “Atleta”, među 180 takmičara bio je i Mahir Mujić, maratonac i humanista, koji je do sada, prodajući svoje kilometre, pomagao bolesnim mališanima u našoj zemlji.

Jučerašnju trku Mahir je, kako je prvobitno i najavio, posvetio devetogodišnjem dječaku iz Zavidovića oboljelom od cerebralne paralize, Rijadu Dubravcu, koji je trenutno na liječenju u Dubrovniku.

– Zahvalio bih se organizatorima koji su napravili odličan posao. Za Rijada, osim mene, trčalo je još desetak trkača, raja iz Goražda, Sarajeva, Tuzle… Među njima su Adla Kahrić, Edin Šabić, Amela Bambur, Mersad Fulan, Almina Haskić, Emir Hastor, Zaim Šuman, Samir Mehmedović, Senudin Drugovac, Nudžejma Softić, Kenan Softić, te neformalna grupa samoorganiziranih trkača “Trčanje i to”. Do ovog trenutka imam sakupljeno 2.300 KM. Jedna djevojka jutros je na račun uplatila 560 KM. Još nisu svi uplatili novac, što će sigurno biti učinjeno do kraja sedmice. Uvjeren sam da će do kraja januara, do kada traje akcija za Rijada, biti sakupljeno 5.000 KM – naglasio je Mujić.

Iako je liječenje malenog Rijada u Dubrovniku besplatno, prema riječima Mujića, porodici Dubravac potrebna je svaka marka.

– Rijad živi sa ocem Sadžidom i sestrom, koja ide u školu, a koja se trenutno nalazi kod dede i nane u Zavidovićima. Majka mu je umrla dok je bio desetomjesečna beba, a otac Sadžid nigdje ne radi. Žive od Rijadove mjesečne invalidnine, koja iznosi 412 KM. Njegovo liječenje u Dubrovniku jeste besplatno, ali putovanja u BiH i Hrvatsku, te ostale troškove ta porodica ne može finansirati. Kako sam saznao od ljekara, Rijad će u Dubrovniku biti podvrgnut operaciji očiju, a novac će dobro doći za svakodnevne troškove porodice – objašnjava Mujić.

Mahir nam otkriva da se sa Rijadom i njegovim ocem sastao tokom proteklih novogodišnjih praznika, kada su njih dvojica bili nekoliko dana kod kuće u Zavidovićima.

– Razgovarali smo, maleni Rijad je pravi heroj. Od njegovog oca sam saznao da će u Dubrovniku morati ostati još dva mjeseca. Rijadova terapija dnevno, osim nedjelje, traje osam sati, ali on se ne da. Zahvaljujući terapijama svakim danom je sve bolje, pa se nadam, a to su i ljekari kazali njegovom ocu, da bi uskoro mogao ustati iz kolica i hodati uz pomoć štaka. Ova vijest, kao i sve ostale koje su imale sretan kraj, daju mi snagu da istrajem u svojoj misiji. Želja mi je bila da sarajevski maraton iznjedri još jednog Mahira. On ih je iznjedrio puno više, pa kako da ne budem sretan – kazao nam je Mujić.

 

 

(Fokus.ba)

Objava Mahir Mujić i raja skupili većinu novca za porodicu bolesnog Rijada Dubravca pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Šefica supermarketa uzela novac iz sefa i pobjegla

$
0
0

Kantonalni sud u Zenici osudio je Vildanu Muratović na godinu zatvora jer je kao šefica supermarketa “Ekor-Komerc” u Nemili kod Zenice ukrala novac od šest dnevnih pazara u iznosu od 59.096 KM, nakon čega je pobjegla.

Skupljala pazar

Prema navodima iz presude, Muratović je novac prisvojila na način da ga je svakodnevno preuzimala od trgovaca i pohranjivala u sef ove prodavnice, a nije ga, kako je to pravilo firme, predavala.  Na glavnom pretresu Muratović je priznala izvršenje krivičnog djela te istakla da se zbog toga kaje.

Posebno je bilo interesantno svjedočenje Zlatana Miličevića, koji je održavao videonadzor u marketu, a koji je izjavio kako je ustanovljeno da su nadzorne kamere kritičnog dana isključene fizičkim putem, a potom su obrisani snimci.

Obrisala snimke

– Pristup snimačima imala je osoba koja je bila šef radnje, a vlasnici nisu imali dodira s tehnikom, kodovima alarma i videonadzorom – rekao je Miličević.

Supermarket “Ekor-Komerc”: Šefica isključila videonadzor

Supermarket “Ekor-Komerc”: Šefica isključila videonadzor

U obrazloženju presude, iako je za krivično djelo pronevjere u službi propisana kazna zatvora od najmanje tri godine, kod donošenja presude Sud je kao olakšavajuću okolnost uzeo priznanje krivice, kajanje, izvinjenje vlasniku, te činjenicu da je optužena izrazila spremnost da vrati novac.

– Osim toga, Sud je cijenio i porodične prilike, odnosno da je razvedena i zakonski je staratelj maloljetnog sina – navodi se u presudi.

 

 

(avaz)

Objava Šefica supermarketa uzela novac iz sefa i pobjegla pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Cristiano Ronaldo osuđen za utaju poreza, mora platiti 10,2 miliona eura

$
0
0

Bivši najbolji nogometaš svijeta Cristiano Ronaldo osuđen je u utorak u Madridu na plaćanje 10,2 miliona eura nakon što je bio optužen za utaju 5,7 miliona eura poreza u Španiji u razdoblju od 2011. do 2014. godine. U navedeni iznos uključeni su traženi porez, kamata i kazna, a također i novčani iznos u zamjenu za odlazak u zatvor.

“Osudili smo Cristiana Ronalda kao autora odgovornog za četiri kriminalna djela protiv ministarstva financija vezana za poreze na dohodak za godine 2011., 2012., 2013. i 2014.”, piše u presudi napisanoj na sedam stranica i objavljenoj nakon njegovog izlaska sa suda.

“Optuženi je tokom saslušanja priznao djela te se složio s navedenim u optužnici”, stoji u presudi, prenosi Hina.

Ronaldo je u utorak ujutro došao na sud u pratnji svoje djevojke Georgine Rodriguez i advokata Josea Antonija Choclana. Njegovo saslušanje je pred troje sudaca bilo je zatvoreno za javnost. Po ulasku i izlasku sa suda nije davao izjave novinarima, no u prolazu je odgovorio da se osjeća “odlično”. Nasmijao se i podigao palac u zrak.

Ronalda su španska porezna uprava i državno odvjetništvo bili optužili za namjerno izbjegavanje plaćanja poreza na dohodak od sponzorskih ugovora u Španiji. Ustvrdili su da je 2008. godine, šest mjeseci prije prelaska iz Manchester United u Real Madrid, prepustio prava na upravljanje svojim imidžem firmi Tollin Associates registriranoj na Britanskim Djevičanskim Otocima, poreznoj oazi. Tollin je zatim prepustio ta prava tvrtki Multisport & Image Management sa sjedištem u Irskoj.

Državno tužilaštvo je navelo da su ta prenošenja prava “simulirana” s “namjerom da se na nezakonit način ostvari dobit”. Ronaldo je optužen da je preko tih tvrtki skrivao od španske porezne uprave prihode od sponzora te da je na kraju dobio taj novac bez plaćanja poreza u Španiji.

Nogometašima u Španijizakon dopušta otvaranje firmi za upravljanje njihovim imidžem ili pak prenošenje prava na firme u inostranstvu koje bi se time bavile. Preuzimanjem prava te firme mogu primati prihod ostvaren od sponzorskih ugovora nogometaša. Tužitelji, međutim, tvrde da te tvrtke nemaju zaposlenika niti opremu već samo registriranu adresu te da su služile igračima isključivo za izbjegavanje plaćanja poreza u Španij

Embedded video

50 people are talking about this
Ronaldo je tvrdio da je nedužan da je sve uredno podmirio i da će to dokazati. U ljeto 2017. na lokalnom sudu pored Madrida, gdje je živio dok je igrao za Real Madrid, također je rekao kako nije ništa skrivao niti imao namjeru utajiti porez te da je svojim savjetnicima uvijek govorio da moraju sve korektno raditi.

Prije šest mjeseci se, međutim, preko odvjetnika Choclana odlučio nagoditi s poreznom upravom i državnim odvjetništvom. Time je izbjegao daljnje suđenje na kojem je mogao biti oslobođen, ali i teže kažnjen u slučaju osuđujuće presude.

Za porezne prijevare veće od 120.000 eura u Španiji su propisane zatvorske kazne između jedne i pet godina. Zatvorske kazne do dvije godine mogu se pretvoriti u novčane kazne ako osoba prije nije bila kažnjavana. Ronaldo je u utorak osuđen na dvije godine zatvora, no to je zamijenio novčanom kaznom od 360.000 eura.

View image on Twitter
View image on TwitterView image on Twitter

Mediji u Španijisu u utorak, dok još nije bila objavljena presuda, naveli kako će Ronaldo morati platiti ukupno 18,8 miliona eura, no glasnogovornik državnog odvjetništva je rekao da ne zna od kuda im taj iznos.

“Ja znam samo za ono što je navedeno u današnjoj presudi za suđenja”, rekao je u telefonskom razgovoru glasnogovornik Inigo Corral. U presudi ukupne obveze Ronalda iznose 10,2 miliona eura.

Cristiano Ronaldo je igrao za Real Madrid od 2009. do 2018. godine.

 

 

 

(Foksu.ba)

Objava Cristiano Ronaldo osuđen za utaju poreza, mora platiti 10,2 miliona eura pojavila se prvi puta na Jajce Online.

Viewing all 32110 articles
Browse latest View live