Za mnoge građane naše zemlje, spas je u poljoprivredi.
Razlozi leže u ekonomskoj krizi i recesiji koje su pogodile našu zemlju, uz veću poznatu visoku nezaposlenost i činjenicu da se sporo i teško oporavljamo od proteklog rata.
Od zemlje se uvijek moglo živjeti, pa se tako veliki broj građa okrenuo svojim imanjima ili je kupilo nova imanja i okrenulo se poljoprivrednoj proizvodnji. Maline, kupine, borovnice, kornišoni, aronija, te u zadnje vrijeme smilje u Hercegovini samo su neki od pozitivnih trendova u oblasti biljne proizvodnje.
Novi trendovi: šaporoge, batat…
Stručnjaci u oblasti poljoprivrede napominju da bi novi trendovi u biljnoj proizvodnji mogli biti organski uzgoj šparoga, brokula i batata (slatkog krompira). Primjerice sada je otkupna cijena jednog kilograma šparoga u Hrvatskoj 6 KM. Cijena jednog kilograma šparoga u Njemačkoj dostiže i do 25 KM!
Kada je u pitanju animalna proizvodnja, aranžman sa Republikom Turskom o isporuci 15.000 tona svježeg mesa povećao je broj grla tovne junadi. Pored farmi, direktno su uposleni i prerađivački kapaciteti, u prvom redu klaonice, što je otvorilo prostor za nova zapošljavanja.
Vlada FBiH usvojila je nedavno Zeleni izvještaj Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, o stanju poljoprivrede u sezoni 2015/2016. Izvještaj je detaljno prikazao stanje biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje i dao preporuke šta treba još napraviti da bi cjelokupnu poljoprivredu podigli na veći nivo.
Preporučeno je da se stavi u funkciju nekorišteno poljoprivredno zemljište s ciljem povećanja proizvodnje i zaposlenosti, te uspostavi i vodi informacioni sistem o poljoprivrednom zemljištu radi njegove zaštite.
Sastavljači “Zelenog izvještaja” navode da je potrebno izdvojiti veća budžetska sredstva za poljoprivredu i prehrambenu industriju i osigurati dodatna sredstva za isplatu svih nerealizovanih zahtjeva prema klijentima iz prethodnog perioda.
Značaj poljoprivrede
Poljoprivredni proizvođači u Bosni i Hercegovini napominju da naša zemlja može podmiriti i do 80 posto vlastitih potreba za hranom.
Možemo uzgajati sve od pšenice, suncokreta i šećerne repe za preradu. Osim toga, plodna zemlja i vodno bogastvo omogućava snažan razvoj povrtlarstva, kao i bavljene animalnom proizvodnjom.
Sve što treba je da vlasti napokon shvate da poljoprivreda temelj cjelokupne industrije i najvažnija grana privrede, te da se proizvođači i prerađivači subvencioniraju. Potrebno je uvesti velike olakšice poljoprivredi kako bi se povećala proizvodnja i samim tim povećao broj zaposlenih ljudi, te ostvario veći izvoz na strana tržišta.
U nastavku pogledajte neke pokazatelje rasta prehrambene proizvodnje u BiH u odnosu na 2015 godinu:
Ukupno zasijana površina 202.437 hektara (rast od 2,7%)
Proizvedeno pšenice 86.732 tone (rast od 21,2%)
Površine zasijane aromatičnim i ljekovitim biljem u 2016. godini uvećale se za 110%
Smilje je vodeća ljekovita biljka
Površine pod malinjacima u 2016. uvećane za 86% u odnosu na 2015. godinu
Površine zasađene borovnicom uvećane za 148% u odnosu na 2015. godinu
Tuzlanski, Zeničko-dobojski i Unsko-sanski kanton proizvode najviše mlijeka
Proizvodnja prehrambenih proizvoda u 2016. uvećala se za 5,3% u odnosu na 2015. godinu
Proizvodnja pića smanjena za 6%
(Radiosarajevo.ba)
The post Dobra vijest: Proizvodnja hrane u BiH je u porastu appeared first on Jajce-Online.