Ustavni sud BiH će, kada OHR ode iz BiH, preuzeti sve funkcije visokog predstavnika, poručio je Valentin Incko u intervjuu za TV1.
Neupitna činjenica da će Ustavni sud ostati jedini i vrhovni tumač Ustava BiH nekima se nije dopala. Potpredsjednik SDS-a Ognjen Tadić istakao je za TV1 da nigdje u Dejtonu ne stoji takva mogućnost. U susjednim zemljama, Srbiji I Hrvatskoj ustavni sudovi imaju,među ostalim, i nadležnost za smjenu predsjednika.
Zbog akcija kao što je referendum, ali i činjenice da BiH ide ka članstvu u EU važno je da građani i institucije države počnu preuzimati odgovornost za situaciju na političkoj sceni, smatra visoki predstavnik.
„Baš zbog toga je važno da građani više preuzimaju odgovornost i institucije BiH, zato ja želim da Ustavni sud bude jači. OHR će otići za tri godine ili deset, ja to ne znam i Ustavni sud će preuzeti sve te funkcije i zato treba podići njegov dignitet”, istakao je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.
Znači li održavanje referenduma i pad Ustavnog suda BiH, odgovor je dao Incko, poručuju iz SDS-a. Odgovor visokog predstavnika je, poručuju, historijskog karaktera.
“Mi smo prvi put čuli jednu novu dimenziju čitavog konflikta koji se tiče i odluka i reakcija na odluke Ustavnog suda. Nigdje u Dejtonskom sporazumu ne stoji ta mogućnost. Shodno tome, postavlja se pitanje da li se s tom idejom ova funkcija Suda kakva sada jeste tretira samo kao uvertira za novu ulogu”, smatra Ognjen Tadić, potpredsjednik SDS.
Ako se stvari posmatraju iz tog ugla, onda dešavanja u RS se mogu tretirati ka otpor Ustavnom sudu, smatra Tadić.
“Može se tretirati i kao otpor nastojanju da se od Ustavnog suda napravi novi OHR, to jeste da djeluje izvan granica Ustava i da se počne kretati u granicama Dejtonskog mirovnog sporazuma, a što mu po tom Sporazumu nije uloga”, dodao je Tadić.
OHR jeste vrhovni tumač Ustava BiH, a činjenica je da će to ostati, kao i u svakoj normalnoj zemlji, državni Ustavni sud. S tim niko ne bi trebao imati problema, jer je za primjer Ustavni sud Srbije između ostalog, nadležan za ustavnost statuta i akata autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa državnim Ustavom i zakonima, te u sukobu republičkih organa i pokrajinskih organa ili organa lokalne samouprave.
Nadležan je srbijanski Ustavni sud i za utvrđivanje postojanja povrede Ustava od predsednika Republike Srbije. Isti primjer je i sa Ustavnim sudom Hrvatske. Između ostalog, odlučuje o ustavnosti zakona s Ustavom i ima pravo ukinuti zakon ako ga proglasi neustavnim.
Također, odlučuje i o ustavnim tužbama protiv odluka državnih, regionalnih i lokalnih tijela, što je gotovo identično s odlukom Ustavnog suda BiH po pitanju Dana RS ili po pitanju održavanja referenduma.
(Bh-index)