Quantcast
Channel: Jajce Online
Viewing all articles
Browse latest Browse all 31367

Hadžijski ćevap s teletinom

Previous: Piše: Amela Sijerčić Vijest da su naučnici s uglednog engleskog Univerziteta “Bath” napravili rane eksperimente koji ukazuju da će jednog dana biti moguće praviti djecu bez jajašca, izazvala je reakcije i kod stručnjaka u Bosni i Hercegovini. U pojašnjenju istraživanja, naučnici ističu kako su na svijet doveli mladunče miša tako što su spermije hemijskim procesom “uvjerili” da ulaze u normalna jajašca. Eksperiment je objavljen u magazinu “Nature Communications” i u njemu se naglašava kako bi u budućnosti proces začeća bio moguć bez ženske osobe. Naučna fantastika – To su analize na životinjama. Mislim da je to slična priča kao s kloniranjem. Eksperiment u humanoj medicini, u području ljudske reprodukcije, nije dozvoljen i svaki zakon u svijetu ga odbija. Dakle, ni kloniranje, a ni ova vrsta prilaza stvaranju danas miša, a sutra čovjeka, nije dozvoljena – kaže prof. dr. Senad Mehmedbašić, koji važi za pionira u reproduktivnoj medicini kod nas. Međunarodni tim stručnjaka, kojeg je predvodio dr. Tony Perry, a u čijem radu je učestvovao i doktor bioloških nauka iz Srbije Miodrag Gužvić, eksperiment je započeo tako što su neoplođenu jajnu ćeliju, pomoću hemikalija, pretvorili u neku vrstu embrija. Taj lažni zametak dijeli mnogo toga zajedničkog s običnim ćelijama, ponajviše s ćelijama kože, na način da se dijele i kontroliraju svoj DNA. Nakon toga su u lažni embrij ubrizgali spermu. – Ovo je prvi put da je neko dokazao kako kombinacija spermija i jajašca nije jedina koja može dovesti do potomstva. Ovo što smo napravili mijenja baš sve. Mladunci miševa bili su potpuno zdravi, s normalnim životnim vijekom. Što je najvažnije, imali su zdrave mladunce – kazao je dr. Perry za BBC. Za Mehmedbašića sve ovo ulazi u domen naučne fantastike, a i kada bi nešto bilo od svega, trebalo bi, kaže, proći mnogo vremena pa da se i na ljudskom rodu tako nešto radi. – Ako će ovo nekada biti primjenljivo na ljudskom rodu, onda to mijenja sve, i zato mnogo ne vjerujem u projekt. Kome će to, u krajnjoj liniji pomoći? Nauka bi trebala pomagati ljudima, a ja u ovome ne vidim da će tako nešto pomagati. Dobro je da ljudi istražuju, ali da ti eksperimenti imaju svrhu i cilj. Bez žene, kome je to pomoć − homoseksualcima? Kad čujem ovakve stvari, zabrinem se, jer sve može preći u drugu krajnost − naglasio je prof. dr. Mehmedbašić. Nešto ranije ove godine Kinezi su objavili da su uspjeli stvoriti spermije od matičnih ćelija i poslije ih “sudariti” s jajašcima. Rezultat je bio − zdravi miš. Doktor Perry je istakao kako bi kombinacija ova dva istraživanja mogla dovesti do toga da za oplodnju jednog dana više neće biti potrebni ni jajašca, ni spermiji. Daleko od realnosti – Nesporno je da su naučni podaci dobijeni studijom Univerziteta “Bath”, izuzetno važni, pa čak i naučno neočekivani, ali njihova primjena u pravcu u kojem naslov “Početak kraja mame i tate, potomstva kakvo poznajemo”, sugerira da je vrlo daleko od realnosti. Kolege su ispitivale fenomen fertilizacije, tj. oplodnje. Tačnije, mehanizam tzv. reprogramiranja spermatozoida koji je, između ostalog, bitan element u transformaciji dvije spolne ćelije u embrion koji nosi informaciju za razvoj novoga živog organizma. Dokazali su da reprogramiranje spermatozoida nije funkcija koja se može pripisati isključivo jajnoj ćeliji, nego je to, u laboratorijskim, strogo kontroliranim uvijetima, moguće uraditi i vještački sintetiziranim embrionima koji nose polovinu genetičkoga materijala. Drugu polovinu donosi spermatozoid. Vjerujem da i pojednostavljeno pojašnjenje ovog rada, koji sadrži više desetaka stranica i veliki broj dodataka, nije pretjerano jasno mnogim čitateljima, ali vjerujem kako je dostatno da se zaključi da se u ovoj studiji niko nije igrao eliminacije roditelja iz „procesa proizvodnje potomaka“ – pojašnjava prof. dr. Damir Marjanović, redovni profesor Univerziteta u Sarajevu. Marjanović ističe kako je kao naučnik izuzetno ushićen i zaintrigiran studijom, ali, po njegovom mišljenju, kreiranje potomstva bez roditelja, barem primjenom ove metode, fikcija je koja je još uvijek na vrlo dugom štapu. – Ljepota nauke je u tome što vas iznenadi i očara kada od nje najmanje očekujete. Stoga, svaka ova studija treba biti shvaćena kao otvaranje novih vrata koja može nekada ostvariti i danas nezamislive stvari, ali ne preko noći − kaže Marjanović. Eksperimenti na nižim vrstama moraju ostati u laboratoriji – Kloniranje humane vrste je strogo zabranjeno, a eksperimenti na nižim vrstama moraju biti kontrolirani i zadržani u nivou laboratorija. Iz matičnih (pluripotentnih) ćelija mogu se dobiti (diferencirati) druge ćelije, tkiva ili organi, ali isključivo u svrhu liječenja urođenih ili stečenih bolesti. Dobijanje spermija iz matičnih ćelije je moguće. Nejasno je opisan „lažni embrij“ i da li on u sebi sadrži genetski materijal majke. Ako sadrži, nije potrebno jajnu ćeliju dalje diferencirati nego spojiti s genetskim materijalom muža, partnera ili donora, što se radi u medicinski potpomognutoj oplodnji (IVF ili ICSI). Ako ne sadrži genetski materijal majke i ako se ne klonira ćelija, nemoguće je dobiti humani genom − kaže prof. dr. Kenan Drljević, specijalist ginekologije i akušerstva i subspecijalist ginekološke onkologije. (Faktor.ba)
$
0
0

hadzijski_cevap_teletina_2Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su lagana, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni.

Potrebno:

-200 g teletine,
-2 glavice luka,
-mala mrkva,
-sitno sjeckani peršun,
-1 manja crvena paprika,
-7-8 manjih šampinjona,
-1 paradajz,
-so, vegeta, biber.

Temeljac:

pola goveđe kocke za supu i 200 ml vruće vode, pek-papir i konac

Teletinu isjeckati na kockice, šampinjone na listiće, luk isjeckati nasitno, crvenu papriku isjeći na tanke trake, paradajz na kockice, mrkvu usitniti. Za temeljac će vam biti potrebno: Pola goveđe kocke za supu koju ćete zaliti sa 200 ml vruće vode i sve izmiješati.

Na malo ulja ispržiti luk, posoliti, pobiberiti, dodati meso i njega pržiti zajedno s lukom. Kada je meso isprženo, dodati isjeckanu mrkvu, paradajz i papriku, izmiješati i pržiti sve zajedno. Poklopiti šerpu i povremeno miješati, po potrebi smanjiti temperaturu. Dodati isječene šampinjone i sitno sjeckani peršun, sve izmiješati i kratko propržiti. Zaliti goveđim temeljcem, izmiješati, pustiti da se sve krčka na laganoj vatri, paziti da ne ispari sva tekućina.

Pripremiti 4 zdjelice (da bi ravnomjerno rasporedili), u svaku staviti pek-papir izrezan na kvadrate, sadržaj iz šerpe rasporediti u sva 4 pek-papira. Papir rukom stegnuti, zavrnuti malo i svezati koncem. Pek-papir staviti u tepsiju pa na njega staviti hadžijske ćevape, pek-papir zavrnuti i uliti 1 šolju vode u tepsiju, te u zagrijanu rernu staviti da se peče na 200 stepeni oko 30 minuta.

Iskustvo kuhanja uči nas koji sastojci idu za koju vrstu jela, ali to je iskustvo koje se bez kuharskog zanata uči godinama. Taj problem je posebno čest sa izborom dijela mesa koji kupujemo. Nismo sigurni da li nam treba but ili plećka te da li je bolja govedina ili teletina, ili više crveno, odnosno ružičasto meso. Dobro meso je čvrsto i elastično, ružičaste ili zagasito crvene boje, ugodnog mirisa. Teletina je meso goveda starog do šest mjeseci, blagog je okusa i sa vrlo malo čvrstih vezivnih vlakana, ne treba sazrijevati i roskaste je boje.

Kada biramo meso, važno je uzeti u obzir da su odraslija, zrelija i tamnija mesa bolja u jelima koja se duže pripremaju. Tako ćemo za jela koja se duže kuhaju izabrati govedinu jer ona ima jači okus od teletine i može podnijeti dužu termičku obradu. Dinstanje je prikladno i za tamna i za svijetla mesa. Pečenje u pećnici prikladno je za tamna mesa te divljači i pernate divljači.

Teletina, za razliku od govedine, traži rafiniranu i laganiju obradu jer je mlađa. Ukoliko je predugo kuhamo, dobićemo suho ili prepečeno jelo od teletine. Tako se teletina najčešće kratko peče ili prži, a rjeđe kuha.

 

 

(oslobodjenje.ba)


Viewing all articles
Browse latest Browse all 31367