Da šutnja ponekad stvarno zlata vrijedi pokazuje primjer 18 poslanika u Narodnoj skupštini RS koji nisu postavili ili pokrenuli ni jedno pitanje ili inicijativu za prvih 6 mjeseci ove godine.
Na održanim redovnim sjednicama NS RS, u posmatranom periodu, postavljeno je i pokrenuto ukupno 173 pitanja i inicijative, naveo je CCI u svom novom monitoringu rada Narodne skupštine za prvih šest mjeseci ove godine.
Monitoring je pokazao da 18 poslanika nije postavilo ili pokrenulo ni jedno pitanje ili inicijativu za prvih 6 mjeseci ove godine.
23 poslanika postavilo je ili pokrenulo jedno pitanje ili inicijativu, u ovom periodu. 17 poslanika postavilo je ili pokrenulo dva pitanja ili inicijative, u ovom periodu. 25 poslanika postavilo je ili pokrenulo tri i više pitanja ili inicijativa, u ovom periodu
Najviše poslaničkih pitanja i inicijativa, u posmatranom periodu, postavili su ili pokrenuli poslanici: Miroslav Brčkalo PDP – (12), Igor Ostojić SDS – (9), Adam Šukalo NS – (9), Dragan Galić PDP – (8), Vukota Govedarica SDS – (7), Milan Švraka PDP – (6).
Nijedno pitanje ni inicijativu nisu postavili poslanici: Željka Stojičić SNSD, Dragomir Vasić SDS, Nenad Kuzmić SNSD, Čedo Vuković SNSD, Gordana Tešanović SNSD, Milica Lovrić SNSD, Dušan Berić SDS, Nedeljko Milaković SP, Dobrila Drinić – Malić SP, Branko Butulija SDS, Siniša Ilić SRS, Ivana Lovrić HSP, Vojin Mitrović SZ, Vesna Jungić SNSD, Nenad Stevandić SZ, Darko Banjac
SZ, Siniša Maksimović SNSD.
Na održanim zasjedanjima NS RS, u posmatranom periodu, diskutovalo se o 57 mjera, koje su se našle na dnevnim redovima.
11 poslanika NS RS nisu, na skupštinskim zasjedanjima, diskutovali ni o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu NSRS, za prvih 6 mjeseci ove godine. 12 poslanika NSRS diskutovalo je samo o jednoj od svih mjera koje su se pojavile na dnevnom redu NSRS, u ovom periodu.
Na navedeni monitoring svake godine poslanici odgovaraju kako se aktivnost poslanika ne može mjeriti samo kvantitativno već i kvalitativno, te da puko brojanje replika i predloženih inicijativa jednostavno nije mjerodavno. Kažu, kako se nigdje ne mjeri njihova aktivnost u poslaničkim klubovima i u komisijama.
Međutim, ocjenjivanje rada u Komisijima je također veoma upitno, jer osim činjenice da se neka Komisija održala, javnost malo zna o samom radu unutar Komisija. Poslanici su veoma udaljeni od onih koji su ih birali.
Na drugu stranu, i sama činjenica da vladajuća koalicija ima stabilnu većinu u Narodnoj skupštini RS ide u prilog tezi da se mnogi na sjednicama ponašaju opušteno, te da ne moraju mnogo raditi, jer se na kraju uvijek zna ishod samog glasanja.
Pa opet, za novce koje poslanici primaju, mogao bi se stvoriti makar privid nekog rada.
Podsjetimo Narodna skupština RS ima 83 poslanika, od kojih je 53 profesionalizovalo svoj status u Skupštini, tj. imaju status zaposlenih i primaju punu platu po ovom osnovu. Uz minuli rad, može se reći da je prosječna plata profesionalnog poslanika oko 3000,00 KM.
Narodni poslanik koji nije u stalnom radnom odnosu u Narodnoj skupštini, prima paušal u mjesečnom iznosu od 1785 KM, uz platu koju primaju na svom drugom radnom mjestu.
Iz budžeta Narodne skupštine RS za 2017. godinu čitamo kako rashodi za lična primanja zaposlenih iznose 6.657.500 KM.
(Buka)