Bilateralni odnosi, otvorena pitanja i unapređenje saradnje između Republike Hrvatske i BiH bile su, sudeći prema zajedničkom saopćenju, teme neformalnog sastanka hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je održan u subotu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Jedno od otvorenih pitanja jeste i najavljena izgradnja Pelješkog mosta, kojoj su se institucije BiH, odnosno Predsjedništvo naše zemlje, usprotivilo još prije više od deset godina, usvajanjem Zaključka kojim se ističe da je BiH protiv izgradnje mosta do rješavanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države.
Uprkos tome, hrvatske vlasti su nastavile s aktivnostima na realizaciji tog projekta, što je kulminiralo apliciranjem i dobijanjem sredstava Evropske komisije. Gradnja Pelješkog mosta bi, smatraju bh. zvaničnici, predstavljala kršenje Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravu mora, koja BiH garantira pravo na pristup otvorenom moru.
– Ne sporimo pravo Hrvatskoj da povezuje svoje teritorije, ali se ni BiH ne smije osporiti pravo da ima pristup otvorenom moru. Potrebno se vratiti na prvi korak, utvrditi gdje je tačno granica na moru između BiH i Hrvatske, odrediti trasu i širinu plovnog koridora do međunarodnih voda. Nakon toga se trebaju utvrditi konačne tehničke karakteristike samog mosta i gdje bi se taj most, ako ga uopće bude, tačno nalazio. To je stav BiH utvrđen još 2007. godine, koji se nakon toga nije mijenjao – kazao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u intervjuu za Faktor u augustu ove godine.
Ohrabrujući stav
S druge strane, zvaničnici Republike Hrvatske su, negirajući opravdanost protivljenja BiH, zanemarivali Konvenciju UN-a te su se pozivali isključivo na zaključke radnih grupa koji su se ticali tehničkih karakteristika mosta, a koje su tretirali kao „zeleno svjetlo“ BiH. Izgradnja Pelješkog mosta je do sastanka Grabar-Kitarović i Izetbegovića, sudeći prema javnim istupima hrvatskih zvaničnika, bila „gotova priča“.
Međutim, zajedničko saopćenje nakon održanog sastanka, iako šturo, ipak sugerira promjenu pristupa hrvatskih zvaničnika prema spornom pitanju.
– Potvrđena je spremnost da se otvorena pitanja između dviju država rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju poštivanja međusobne ravnopravnosti, suvereniteta i međunarodnog prava – navodi se u saopćenju, što je ujedno i premijerno spominjanje „poštivanja međunarodnog prava“, u ovom slučaju Konvencije UN-a, pri rješavanju otvorenih pitanja, a koje dolazi od hrvatskih zvaničnika.
– Jeste zasigurno jedna vrsta razboritije vanjske politike Republike Hrvatske u odnosu na BiH, budući da smo bili svjedoci dosadašnjih izjava hrvatskoga premijera Plenkovića u odnosu na mogući nastavak gradnje Pelješkog mosta. Ohrabruje stajalište koje smo pročitali u zajedničkoj izjavi šefova država BiH i Hrvatske, a to je da će se poštivati međunarodno pravo. Kada govorimo o granici na moru, tu prije svega mislimo na dosljedno poštivanje Konvencije UN-a o pravu mora iz 1982. godine i naravno poštivanje Sporazuma Tuđman – Izetbegović iz 1999. godine te onoga što je tim međunarodnim ugovorom utvrđeno da bude granična crta na morskom prostoru između dvije susjedne obalne države – kazao je u razgovoru za Faktor stručnjak za međunarodno pravo Enis Omerović.
Navedeno saopćenje je, smatra naš sagovornik, u suprotnosti naročito sa izjavama koje je u proteklih nekoliko mjeseci davao hrvatski premijer Andrej Plenković, a u kojima su iskazani rezolutni i rigidni stavovi da će beskompromisno nastaviti izgradnju Pelješkog mosta, da most grade na svom državnom području i da otuda nema ništa sporno.
– A znamo da se prvenstveno ima utvrditi granična crta te odrediti pravni režim morskoga prostora iznad kojeg se gradi most. Ovo su sada izjave koje upućuju na poštovanje međunarodnog prava u potpunosti i njih treba promatrati takvima. S druge strane, valjalo bi i dalje biti na oprezu, budući da se radi o uopćenoj izjavi u smislu da „ćemo se ponašati u skladu s međunarodnim pravom“, te se stoga vrlo lako može postaviti pitanje šta je za jednu, a šta za drugu stranu ispravno tumačenje međunarodnog prava i kako pojedine države prilaze istoj konvenciji i istome pravilu međunarodnoga prava – dodao je Omerović.
Hrvatska obmanula Evropsku komisiju
Pozivanje na međunarodno pravo kao sredstvo rješavanja otvorenih pitanja je i za Nešada Alikadića, eksperta za pomorski saobraćaj, pokazatelj drugačijeg pristupa Republike Hrvatske.
– Ja sam također primijetio tu izjavu. Nadam se će biti tako, ali ne mora značiti da će obje strane tumačiti međunarodno pravo na isti način. To moraju stručne komisije razgovarati na ekspertskom nivou. Ako Hrvatska i dalje bude insistirala na izgradnji mosta, to znači da oni ne poštuju međunarodno pravo jer po međunarodnom pravu taj most ne bi smio nikako biti na toj poziciji nego može samo tunel, ali nakon izvođenja koridora. Prvo BiH mora dobiti svoj koridor do otvorenog mora, a tek onda povezivanje ide na način da to ne smeta BiH – kazao je Alikadić za Faktor.
Hrvatska je, dodaje Alikadić, obmanula Evropsku komisiju pri apliciranju za sufinansiranje projekta.
– Tačno je da su sredstva dodijeljena i Hrvatska može ignorirati upozorenja Evropske komisije. Znamo da je Evropska komisija već upozorila premijera Plenkovića da je proces neregularan, ali s obzirom da su sredstva već dodijeljena, oni mogu ignorirati to i započeti izgradnju. Loptica je u dvorištu bh. diplomatije – smatra on.
Dosadašnji potezi, poput Deklaracije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine i upozorenja vh. zvaničnika poslana na adresu Evropske komisije, su, očigledno, već urodili plodom, a odugovlačenje sa procesom izbora izvođača radova je, ocjenjuje Alikadić, taktiziranje Republike Hrvatske. To, ipak, ne predstavlja konačno rješenje ovog spornog pitanja.
– Bh. strana mora konkretnije razgovarati sa Evropskom komisijom da se to obustavi, da se sredstva zamrznu i da se tek onda ide u rješavanje najprije koridora do otvorenog mora pa tek onda povezivanje dva teritorija Hrvatske na način da to ne smeta BiH – zaključuje Alikadić.
(Faktor.ba)