Kada smo gladni, odnosno imamo prazan želudac, znamo posegnuti za hranom koja i nije najbolji izbor jer određene namirnice nije dobro konzumirati na prazan želudac. Doznajte što to ne biste smjeli jesti, a što je pak dobro jesti kada nam je želudac prazan. 10 namirnica koje NE SMIJETE jesti na prazan želudac: 1. Peciva od prhkog, lisnatog i dizanog tijesta Namirnice koje sadrže kvasac iritiraju sluznicu želuca i mogu izazvati nadutost. 2. Slatkiše Šećer povećava razinu inzulina što pak značajno povećava pritisak na gušteraču koja se tek “probudila”. Navika konzumiranja slatkog na prazan želudac može dovesti do razvoja dijabetesa. 3. Jogurt i druge fermentirane mliječne proizvode Kada pojedemo jogurt na prazan želudac, klorovodična kiselina, koja se stvara u želucu, ubija bakteriju mliječne kiseline. Tako da konzumiranjem jogurta i drugih fermentiranih namirnica za doručak svome tijelu nećete učinit puno dobroga. 4. Kruške Prirodna vlakna u kruškama mogu naškoditi osjetljivoj membrani praznog želuca. 5. Rajčice Rajčice sadrže velike količine taninske kiseline koja povećava kiselost želuca. To može rezultirati čirom na želucu. 6. Svježi krastavci i drugo zeleno povrće Sirovo povrće bogato je amino kiselinama. Međutim, ono može izazvati žgaravicu, nadutost i abdominalnu bol, naročito kada se konzumira na prazan želudac. 7. Banane Jedete li banane na prazan želudac, količina magnezija u krvi će se znatno povećati što može biti štetno za srce. 8. Ljuti začini Začinjena hrana može oštetiti i nadražiti želučanu sluznicu te povećati proizvodnju kiseline u želucu. To pak može pridonijeti razvoju uobičajenih poremećaja u radu probavnog sustava. 9. Hladna gazirana pića Pijete li ujutro hladna gazirana pića to može oštetiti sluznicu i smanjiti prokrvljenost želuca. Posljedica toga je da se hrana probavlja puno sporije. 10. Agrumi Agrumi su krcati voćnim kiselinama i ako ih jedete na prazan želudac mogu izazvati žgaravicu te povećati rizik od gastritisa i čira na želucu. 10 namirnica koje SMIJETE jesti na prazan želudac: 1. Zobena kaša Zobena kaša stvara zaštitni omotač oko ovojnice želuca što sprečava da klorovodična kiselina našteti zidovima želuca. Također sadrži topljiva vlakna koja snižavaju kolesterol. 2. Heljda Heljda nježno stimulira probavni sustav te je odličan izvor bjelančevina, željeza i vitamina. 3. Palenta Palenta, žganci ili pura pomaže u uklanjanju toksina i teških metala iz organizma, normalizaciji crijevne mikroflore te nas dugo drži sitima. 4. Pšenične klice Dvije žlice pšeničnih klica sadrže oko 15 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina E te 10 posto preporučenog unosa folne kiseline. Također pomažu u pravilnom radu probavnog sustava. 5. Jaja Znanstveno je dokazano da jaja za doručak mogu značajno smanjiti ukupan dnevni unos kalorija. 6. Lubenica Lubenica na prazan želudac opskrbit će vas dobrom količinom tekućine. Nadalje, lubenica je dobra za zdravlje očiju i srca jer sadrži velike količine likopena. 7. Borovnice Istraživanja su pokazala da redovito konzumiranje borovnica poboljšava pamćenje te regulira krvni tlak i metabolizam, naročito ako ih jedete za doručak. 8. Kruh od cjelovitog zrnja bez kvasca Ugljikohidrati i druge korisne hranjive tvari koje se nalaze u kruhu neophodne su za naše tijelo. Najbolje vrijeme da ih jedete je rano jutro. 9. Orašasto voće Jedete li ga za doručak, orašasto voće će poboljšati probavni sustav i normalizirati pH želuca. 10. Med Med pomaže u razbuđivanju tijela ujutro te nas opskrbljuje snagom i energijom. Med također potiče aktivnost mozga te povećava razinu hormona sreće serotonina, piše Zadovoljna.

Očekivanja su da će od 2017. do 2020. godine Federacija BiH ostvarivati kontinuirani rast izvozne aktivnosti i to u 2017. godini za 7,1 posto, u 2018. za 7,9 posto, koliko i u 2019. i 2020. godini.

U istom razdoblju se očekuje rast uvoza u 2017. godini za 6,4 posto, dok su očekivanja za 2018. godinu povećanje uvoza za 6,8 posto, a u 2019. i 2020. godini se očekuje rast uvoza za 7,2 posto i 6,4 posto.

Ekonomska aktivnost u BiH, a tako i u FBiH, povećana je zahvaljujući pozitivnom međunarodnom okruženju i domaćoj tražnji, a time je došlo i do povećanja makroekonomskih indikatora kao što su BDP, zaposlenost, industrijska proizvodnja, te intenziviranje vanjskotrgovinske robne razmjene.

Imajući u vidu planirane aktivnosti Vlade Federacije BiH, očekuje se da bi ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH mogao dostići stopu rasta od 2,2 posto u 2017. godini, od 2,5 posto u 2018. godini i od 2,5 posto u 2019. godini, odnosno 2,3 posto u 2020. godini. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj registriranih nezaposlenih osoba je u 2016. smanjen za 3,1 posto u odnosu na 2015. godinu.

U 2017. godini se očekuje smanjenje za 2,8 posto, u 2018. za 2,9 posto, te u 2019., odnosno 2020. godini za tri i 3,5 posto. Vlada Federacije BiH, s ciljem smanjenja nezaposlenosti i poboljšanja poslovnog ambijenta, namjerava koristiti sve raspoložive instrumente za veću naplatu javnih prihoda. Korištenjem porezne politike i većim angažmanom poreznih i inspekcijskih organa moguće je ostvariti znatniju naplatu proračunskih prihoda.

Uredbom Vlade Federacije BiH o poticanju zapošljavanja, čija je primjena počela 2016. godine ostvareni su značajni rezultati u smanjenju nezaposlenosti. Stoga je i poduprla inicijativu da zaduženjem kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj budu osigurana sredstva za Projekt potpore zapošljavanju u ukupnom iznosu do 50 milijuna eura, od čega se na Federaciju BiH odnosi 29.447.500 eura.

Ovaj je projekt usko vezan za djelokrug rada Federalnog ministarstva rada i socijalne politike i bit će provođen u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Projekt ima dva konkretna cilja: povećanje formalne zaposlenosti u privatnom sektoru putem programa za različite kategorije nezaposlenih, te unaprjeđenje usluga posredovanja u zapošljavanju koje pružaju službe za zapošljavanje nezaposlenim osobama i poslodavcima.

Provedbom ovog projekta planirano je zapošljavanje više od 37.000 ljudi u Bosni i Hercegovini, od čega u Federaciji BiH oko 21.000 osoba s biroa za zapošljavanje tokom četiri godine iz kategorije mladih (15-30 godina) i teško zapošljivih.

Programi uključuju subvencioniranje plaća, obuku uz rad, kao i samozapošljavanje osoba koje planiraju pokrenuti male biznise.

Svi programi će biti revidirani na temelju godišnjih rezultata zapošljavanja, a u ovaj projekt će biti uključeni svi sektori gospodarstva.

(vecernji.ba)