Nedavni potez kojim je farmaceutska kompanija Bosnalijek postala suvlasnik Pharmameda pozitivan je signal za ovaj poslovni sektor.
Direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović kazao je da sarajevska firma radi i na projektu inovativnog proizvoda na bazi neuropeptida. Ovakav razvoj događaja signalizira da domaće kompanije iz ove branše ostvaruju pozitivne pomake i da prelaze na viši nivo poslovanja. Tokom 2016. godine iz BiH je izvezeno 121 milion KM vrijednosti farmaceutskih proizvoda, a 2015. izvoz je vrijedio 107 miliona KM. U prvih osam mjeseci 2017. vrijednost izvozla je iznosila 76 miliona KM.
Generička proizvodnja
Kako je za Faktor pojasnila predsjednica Komore magistara farmacije FBiH Zahida Binakaj, domaća farmaceutska preduzeća su do sada većinom radila generičku proizvodnju.
– Pod terminom generik podrazumijeva se lijek kojem je istekao licencni period koji je štitio originalnog proizvođača nakon čega ostale firme mogu kupiti licencu i proizvoditi taj lijek – pojašnjava Binakaj.
Ističe da se nekoliko domaćih farmaceutskih kompanija izdvojilo. Bosnalijek je firma sa najdužom tradicijom, najvećim brojem radnika i najširom paletom proizvoda, ali tu je i nekoliko drugih preduzeća.
– Pored toga, domaći proizvođač je i Farmavita iz Sarajeva koja je nastala integracijom sa Belupom iz Hrvatske. Potom imamo Hemofarm koji je jedan dio proizvodnje iz Srbije premjestio u RS i ta postrojenja i proizvodnja se nalaze u Banjoj Luci. Pharmamed je jedan od ozbiljnijih proizvođača kada se govori o suplementima i nekim prirodnim proizvodima. Pharmamed još uvijek nije kompanija koja je zaživjela u smislu proizvodnje lijekova nego više suplemenata, pomoćnih ljekovitih i herbalnih proizvoda – pojašnjava Binakaj.
Navodi da bh. firme rade lijekove poput antimikrobika, antihipertenziva, sredstava za viroze te nekih sredstava iz oblasti neuropsihijatrije.
– Originatorske kompanije odnosno proizvodnja novih molekula još uvijek nije zaštitni znak BiH. Nisu zastupljeni ni lijekovi za maligne oblasti od kojih boluje svaki četvrti ili peti građanin na svijetu. Ta za nas vrlo interesantna paleta lijekova se ne radi na teritoriji BiH kao i određene skupine lijekova koje pokrivaju neuropsihijatrijske bolesti koje su danas također vrlo često zastupljene i na teritoriji BiH i šire – kazala je Binakaj.
S druge strane, na tržištu BiH djeluju i velike strane farmaceutske kompanije koje su ujedno i originatorske firme odnosno one koje ulažu veliki novac u razvoj novih lijekova.
Obrazovanje i esencijalne liste
Domaće farmaceutske firme se pune kadrovima koji izlaze sa bh. fakulteta. Stanje u toj oblasti nije na zavidnom nivou, pojašnjava Binakaj, navodeći da ke kriza “morala prisutna u svim sferama bh. društva pa tako i na polju farmaceutskih nauka“.
– Mi na teritoriji BiH imamo značajan broj farmaceutskih fakulteta jer što se tiče visokog obrazovanja ono je spušteno na nivo kantona što je nedopustivo. Da li je taj kadar dovoljno kvalitetan, nisam sigurna da sam ja osoba koja može dati odgovor, ali imamo sigurno na tržištu rada sasvim dovoljno kadra za farmaceutsku industriju kao što je nesporna i činjenica da jedan značajan broj mladih kadrova odlazi svakodnevno. Na sedmičnom nivou par kolega traži svoju dokumentaciju od Komore magistara farmacije FBiH, traže određene potvrde kako bi dobili posao širom zapadne Evrope – navodi Binakaj.
Daljnji razvoj domaće farmaceutske industrije svakako zavisi i od odnosa vlasti prema ovoj branši. Tokom 2017. vlasti Kantona Sarajeva i Tuzlanskog kantona su na esencijalne liste lijekova unijeli mnogo veći broj lijekova bh. kompanija, a očekivanja su da će ove mjere dati prijeko potrebnu podršku domaćim farmaceutskim firmama koje se na stranim tržištima često susreću sa protekcionističkim odnosom tamošnjih vlasti.
Mali broj bh. firmi na tržištu
Predsjednik Uprave Farmavite Sabahudin Žujo u izjavi za Faktor ističe da “već dugi niz godina udio prodaje domaćih kompanija u ukupnom prometu lijekova u BiH se kreće ispod 20 posto. To najbolje ilustruje otvorenost i liberaliziranost tržišta lijekova u BiH. Po zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u 2016. godini promet lijekovima u BiH je ostvarilo 169 kompanija, od čega samo 5 domaćih“.
– Nasuprot tome, učešće domaćih proizvođača u potrošnji lijekova koji se finasiraju na teret zavoda zdravstvenog osiguranja u Sloveniji i Hrvatskoj iznosi i više od 40 posto. Poređenja radi, u susjednoj Republici Hrvatskoj je farmaceutska industrija dobila status strateške, što tamošnjim domaćim proizvođačima donosi niz benefita koji se manifestiraju kroz investicijske olakšice, porezne poticaje za ulaganja u istraživanje i razvoj. Sinergijski efekt tih mjera značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti i dodatnom zapošljavanju naročito viskoobrazovanog kadra. Domaće farmaceutske kompanije u BiH konstantno bilježe porast broja zaposlenih. Udio broja zaposlenih sa visokom stručnom spremom iznosi i do 50 posto, te je kao takav je suprotan tendenciji odlaska visokoobrazovanih stručnjaka van granica BiH – pojašnjava Žujo.
Dodaje i da “u skladu sa Zakonom o lijekovima FBiH domaćim proizvođačima se mora obezbijediti prisustvo na pozitivnim kantonalnim listama, dok po EU praksi i stavu Konkurencijskog vijeća BiH to pravo nije zagarantirano za sve inozemne generičke kompanije. Mi kao jedni od predstavnika domaće farmaceutske industrije ćemo svakako insistirati na dosljednoj pimjeni zakona i propisa koji bliže reguliraju oblast prometa lijekova i kao takvi bi u konačnici trebali osigurati bolju dostupnost domaćeg lijeka bh. građanima“.
– Smatramo da je neophodno pojačati i intenzivirati inspekcijski nadzor kada su u pitanju lijekovi na tržištu BiH. Državni organi trebaju insistirati na redovnoj prijavi svakog uvoza lijekova i kontroli uzoraka svake uvezene serije lijekova u BiH. S tim ciljem treba stalno kapacitetima jačati Agenciju za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao državno tijelo koje provjerava lijekove kako inostrane tako i domaće industrije. Na taj način ćemo najbolje osigurati da se na tržištu nađu isključivo lijekovi najvišeg kvaliteta, što je svakako u interesu svih nas koji živimo u BiH – zaključuje Žujo.
(Faktor.ba)