Ako se ekonomska stabilnost mjeri prema broju najavljenih investicija, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) je, u skladu sa ocjenama njenog predsjednika Milorada Dodika, zaista “bolji dio Bosne i Hercegovine”. Rusi, Kinezi, Poljaci, Mađari, Nijemci, Austrijanci i mnogi drugi, sudeći prema najavama SNSD-ovih zvaničnika, čekaju u redu za investiranje u taj entitet.
Najave entitetskih čelnika se, međutim, nikako ne poklapaju sa zvaničnom statistikom, koja sugerira da je u RS-u u 2016. godini investirano tek deset posto od ukupnog iznosa direktnih stranih investicija u BiH. U prošloj godini su direktna strana ulaganja u BiH iznosila 536,3 miliona KM, a u Federaciju BiH je investirano čak 484,6 miliona KM. U RS je tokom cijele godine iz inostranstva inverstirano tek nešto više od 50 miliona KM.
– U Federaciji ipak postoji jedna veća povezanost ekonomije sa ljudima u svijetu, dok je ekonomija RS-a uglavnom okrenuta na Srbiju i na neke druge zemlje u regionu. S druge strane, u Federaciji ipak postoji stabilnije poslovanje, a u toj nekoj strukturi investicija sve više i sve češće ulaze investicije iz Turske i arapskih zemalja, koje po tradiciji više investiraju ovdje nego u drugom entitetu – pojašnjava u razgovoru za Faktor ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.
U Privrednoj komori RS-a smatraju da ne postoje posebne prepreke za investiranje. Čak naprotiv. Strani investitori su, tvrde, privilegiraniji u odnosu na domaće.
– Ne vidim da oni imaju neke posebne prepreke, osim onoga što je standardno vezano za te imovinsko-pravne odnose, Geodetsku upravu i sve što se tiče tog građevinskog dijela. Taj dio oko registracije preduzeća ide dosta brzo, ali kad se uđe dolje u strukturu, da se dobije neki plac, dok se dođe do građevinske dozvole, to ide malo duže – izjavio je Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS-a.
Uzroke disproporcije u stranim investicijama među entitetima u Privrednoj komori RS-a ne znaju, ali ih pretpostavljaju.
– Pretpostaviti je da u Federaciji ima više tih preduzeća koja su možda otvorenija prema inostranom tržištu, koja su mogla kroz neka akcionarska društva da ponude dio svog kapitala koji se isto tako podrazumijeva kao neko strano ulaganje – kazao je Ćorić za Faktor.
Međunarodni zvaničnici su nešto konkretniji u pretpostavkama. Referendumi, kako onaj održani tako i oni najavljeni, prepreka su potencijalnim stranim investitorima, a nisu ih previše ohrabrile ni sankcije SAD-a Miloradu Dodiku.
Potvrdio je to svojevremeno šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark, koji je poručio da Dodik poticanjem kriza tjera investitore od ulaganja u BiH. Svoju tvrdnju je ilustrirao podatkom da je jedna njemačka kompanija zbog političkih napetosti oko neustavnog referenduma odustala od investiranja u RS, gdje je trebala otvoriti tvornicu sa 500 radnih mjesta. Umjesto RS-a, investirali su u Srbiji. Na destimulirajuće djelovanje referenduma po strane investitore je upozorila i ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack.
– Referendum mora biti otkazan, ne samo suspendiran ili privremeno obustavljen. Fokus treba biti unapređenje ekonomije i otvaranje radnih mjesta. Ovakve stvari odvlače strane investicije – rekla je Cormack prošle sedmice.
Sankcije, referendimi, secesija i politička napetost su, smatra Hurtić, jedna vrlo loša poruka investitorima.
– Oni razmišljaju da, ako je Dodik dobio sankcije, postoji mogućnost da cijeli entitet dobije sankcije. Prema tome, to jeste jedan ozbiljan njihov problem. U ovoj situaciji, onaj ko bi želio tu da investira, radije će sačekati da vidi rasvjetljavanje situacije nego da mora kupiti svoje investicije i ići nazad – smatra on.
Mišljenje međunarodnih zvaničnika i ekonomskih stručnjaka ne dijele u Privrednoj komori RS-a.
– Mislim da to nema nikakve veze, da zbog toga strani investitori ne ulažu. Situacija u BiH je ovakva kakva jeste, ali je institucionalno RS jednostavniji iz razloga što nema kantona, tako da je protok komunikacija od lokalne zajednice do nivoa entiteta znatno brži i operativniji nego što je to u Federaciji – izjavio je Ćorić.
Brži protok informacija, čini se, ne djeluje ohrabrujuće na strane investitore. Ne ohrabruje ih ni selektivan odnos entitetskih institucija prema investicijama na osnovu zemlje porijekla. Tako, primjera radi, još uvijek nije realizirana investicija iz Azerbejdžana, koja će osigurati najmanje 300 radnih mjesta u Doboju. Kažnjenje je posljedica odugovlačenja sa izdavanjem dozvola u Banjoj Luci.
– Bilo je tu bespotrebnih zatezanja. Milorad Dodik je od početka imao jedan loš odnos prema toj investiciji koja donosi egzistenciju za hiljade ljudi. Mene čudi takav odnos. Svi mi trebamo pomoći ljudima da dođu do hljeba, a ne da sebi traže egzistenciju izvan BiH – kazao je pri posjeti Doboju član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Uporedni podaci u odnosu na 2015. godinu ukazuju na trend rasta investiranja u Federaciju, a pad stranih ulaganja u RS-u. U 2015. godini je u BiH investirano ukupno 476,7 miliona KM, a u Federaciji je investirano 379,2 miliona KM, što je 80 posto od ukupnog iznosa.
Uzimajući u obzir kontinuiranu političku nestabilnost, pospješenu Dodikovim sankcijama sa početka ove godine, taj trend bi u tekućoj godini mogao poprimiti još pogubnije proporcije po taj bh. entitet.
((Faktor.ba)