Za angažiranje vanjskih suradnika institucije Bih su u 2016. godini izdvojile 5.700.003 KM, od čega je na ime ugovora o djelu isplaćeno 3.973.758 KM a na temelju zaključenih ugovora o privremenim i povremenim poslovima 1.726.245 KM.
Izdacu za ove namjene su u usporedbi sa prošlom godinom veći za 657.385 KM ili 13 posto .
”Ovo povećanje je najvećim dijelom rezultat ‘zamrzavanja’ procesa zapošljavanja u institucijama BiH na temelju donesenih zaključaka Vijeća ministara BiH u 2016.”, navode iz Ureda za reviziju institucija BiH u svom izvještaju.
Dodaju da ni u 2016. godini na razini institucija BiH nisu donesena jedinstvena pravila i procedure u pogledu angažmana putem ugovora kojima bi se definiralo: na koji način se angažiraju osobe po ugovoru o djelu, za koje vrste poslova, koji su kriteriji za visinu naknada, trajanje ugovora, izvještavanje o obavljenim poslovima definiranim ugovorima, način dokumentiranja potreba za angažiranjem vanjskih suradnika te izvještavanje o efektima realiziranih ugovora.
Revizori već godinama apeliraju na propuste u oblasti angažiranja vanjskih suradnika na mjestima koja su već predviđena sistematizacijom.
Njihovo iskustvo i analiza je pokazala da i se u 2016. angažman osoba temeljem ugovora o djelu vrši krajnje netransparentno, bez jasno definiranih pravila i procedura u pogledu samog angažiranja, visine naknade, razdoblja trajanja ugovora, potrebnih stručnih kvalifikacija i sl.
Navode da izvješća institucija (izvješće o radu i izvješće o izvršenju proračuna) uglavnom ne sadrže informacije o efektima realiziranih ugovora, niti je uspostavljena jasna metodologija koja bi nadležnim institucijama poslužila za ocjenu opravdanosti ugovora i efekata izvršenog posla.
”I dalje prisutna praksa angažiranja značajnog broja vanjskih suradnika na temelju ugovora o djelu za obavljanje poslova koji su isti ili slični poslovima definiranih sistematizacijom radnih mjesta u kontinuitetu tijekom čitave godine, a kod pojedinih institucija i na duže vremensko razdoblje“, ističu iz Ureda za reviziju javih institucija BiH.
Dodaju da dugogodišnje angažiranje na temelju ugovora o djelu stvara neravnopravan položaj i kada se odobri popuna takvog radnog mjesta.
“Naime, zaposleni koji su radili na tim poslovima godinama bivaju privilegirani, što u konačnici rezultira stalnim radnim odnosom, a što po našem mišljenju nije transparentno. Uspostavljena praksa s razlogom može negativno utjecati na povjerenje javnosti u javnu upravu”, navode revizori.
U pojedinim institucijama je uočeno kako se putem ugovora o djelu angažiraju zaposleni nakon umirovljenja kao i osobe koje su u stalnom radnom odnosu u institucijama BiH (državni službenici).
U velikom broju institucija su ugovorene neprimjereno visoke naknade uzimajući u obzir opseg poslova za koje je izvršen angažman.
Smatraju kako kontinuiran angažman osoblja na temelju ugovora o djelu, za obavljanje poslova sistematiziranih radnih mjesta, nije odgovarajući model, obzirom da se radi o netransparentnom zapošljavanju, što je neprihvatljiva praksa kada je u pitanju javni sektor.
Napominju da angažiranje na temelju ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima treba vršiti samo u izuzetnim okolnostima, za poslove koji se javljaju povremeno te se pri ugovaranju visine naknade potrebno rukovoditi načelima primjerenosti te racionalnog i ekonomičnog upravljanja javnim sredstvima.
Dodaju da se proračunskim korisnicima na ovakav način ostavlja prostor za netransparentno, neekonomično i neefikasno trošenje sredstava u segmentu ugovora.
(akta.ba)
The post Za ugovore o djelu u 2016. izdvojeno 5,7 milijuna KM appeared first on Jajce-Online.
