Jedna poljoprivredna kultura ujedinila je sve uzgajivače u BiH. Svi imaju isti interes i svi imaju iste zahtjeve, samo su različiti nivoi vlasti kojima se obraćaju. Riječ je o malinarima, koji pored niske otkupne cijene, ovih dana vode bitku sa ekstremenim temperaturama.
U proljeće im je nasade poharao mraz i snijeg, sada kada počinje nova berba, a nema zrenja jer malinama nedostaje vode. Za to vrijeme uzgajivači se organiziraju. Kažu da što ih je više na okupu, bit će im lakše.
– Naš glavni zahtjev je da otkupna cijena maline bude 3 KM. Razgovarao sam sa predstavnicima malinara u Srbiji i oni su mi rekli da će i kod njih cijena biti tri marke. Mi će na našem zahtjevu istrajati i po cijenu da budemo morali pozvati malinare na ulicu – kaže Edin Mameledžija, predsjednik Asocijacije “Zajedno za bh. malinu”.
Organizirani proizvođači
On kaže da je ta cijena nužna da bi proizvođači maline preživjeli ovu veoma tešku godinu.
– Na sastanku održanom prije nekoliko dana u Livno pozvali smo sve proizvođače da animiraju načelnike općina, kantonalne i entitetske premijere i ministre da se proglasi stanje prirodne nesreće, jer ove vrućine će uništiti između 40 i 50 posto prinosa. Taj zahtjev definitivno ide prema svim nivoima vlasti – kaže Mameledžija.
Organiziranje proizvođača nastavljeno je i danas u Tuzli gdje je na sastanku u Kantonalnoj privrednoj komori osnovana Grupacija uzgajivača maline za područje Tuzlanskog kantona.
– Želimo okupiti sve proizvođače da bi lakše nastupali ka vlastima od općine pa do državnog nivoa – kaže Almir Dedić, koji je izabran za predsjednika novoosnovane Grupacije u TK.
Malinari iz TK danas su usvojili i zaključak kojim će tražiti da općine iz svog budžeta podrže proizvođače sa 200 KM po dunumu. Također, od Kantona traže da količina prodatih malina potrebnih za ostvarivanje prava na poticaj sa sadašnje tri tone snizi na jednu tonu, a sve zbog loših prinosa zbog suše.
Otkupna cijena
Prije dvije godine malinarstvo je bila velika vijest u BiH. Tona i po uroda po dunumu, uz razumnu otkupnu cijenu, znači da dva dunuma zemlje mogu obezbijediti jednu prosječnu plaću na godišnjem nivou.
– Mi ćemo od 2018. godine postati strateška poljoprivredna grana, a s tim u vezi želimo da poticaji ne budu samo poticaji, nego i motivacija za proizvodnju maline – ističe Mameladžija.
Zanimljivo je da su malinari već prvi dio maline predali otkupljivačima i ona je smještena u hladanjače. Dogovor je takav da će se cijena formirati na osnovu dogovora kupca i proizvođača, a da će referenca biti cijena u zemljama regiona.
– Pozivamo sve malinare u BiH da prijave gazdinstva da bi se planirali budžeti. Mi smo se ujedinili u cijeloj BiH i naš cilj je kvalitet i što više maline. Cijenu će sigurno postići kvalitet – dodaje Mamaledžija.
Prema podacima proizvođača u BiH je prošle godine uzgojeno oko 21 hiljada tona maline. Ove godine dogodila se ekspanzija sadnje, ali će prinosi biti manji te će vjerovatno ostati na nivou prošle godine.
(Faktor.ba)
The post Lakše će preživjeti kad su zajedno: Priča o poljoprivrednoj kulturi koja je izbrisala entitetske granice appeared first on Jajce-Online.