U Slatini i pored Slatine svi uzgajaju jagode. Manjina za sebe, većina da proda. Neko za džem, a neko za sok. Slatina je jagodičarski kraj i mještani ovog vikend-naselja u blizini Banje Luke ponosni su na to. Oni stariji kažu da jagode ne mogu sazreti prije Đurđevdana, ali se brojni ne slažu s tim drevnim naukom i iznose prve gajbe pred kuću, na put koji od Zalužana vodi prema Prnjavoru…
Nije prskano
Nedavni mraz i minusi nisu ubili slatinsku jagodu. Dobro su je zaštitili, a veliki dio zasada se nalazi u plastenicima. Oni koji jagode uzgajaju decenijama, kažu da ova voćka mora biti zasađena daleko od graška, paradajza, krompira, repe i kukuruza. Oni ostali za to ne mare i polako pribijaju reklamne daske koje treba da privuku putnike.
– Koliko koštaju? Isto kao u prodavnici, samo malo više. Ovo je domaće, nije prskano. Ima više posla oko ovakve jagode. Vidiš da još zemlje ima na njima – govori vremešni Milovan.
Slaže se Milovan sa pričama starijih da su jagode najslađe “nakon Đurđeva”, ali “nužda zakon mijenja” – početkom maja mnogi “udare” kući, dolaze gastarbajteri, potom se vraćaju i to je prava prilika da se prodaju prve korpice i košarice jagoda.
– Jagode jesu skupe, najjeftinija korpica je sedam-osam maraka, ali strancima je to odlična cijena. Ovdašnji ljudi jagode ne kupuju, jer svaka kuća ima nekoliko gredica. To je kao da pod Kozarom prodaješ komšiji rakiju, a svaka kuća peče bar 20 kazana – govori Milovan.
Trešnje i med
Na proširenje staje Renault Megane. Strane table. Izlazi djevojka i počinju pregovori. Ona bi uzela dvije korpice jagoda, jednu jedinu kutijicu trešanja i dvije tegle livadskog meda. Milovan traži 45 maraka.
– Skupo je to, čiča, skupo – kaže djevojka.
– Nije to, snajka, skupo nego si se ti loše udala – odgovara Milovan, a djevojka se nasmija, maši se novčanika, izvadi “pedeseticu” i ostavi bakšiš, da se nađe bar za pivo.
Južni položaji i kasni mrazevi
– Za jagode su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i hladnom zraku. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javljaju kasni proljetni mrazevi, jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za desetak dana u odnosu na sjeverne položaje – ističu mještani Slatine.
(avaz)