Zato se, pojašnjava, izmjenama želi uraditi da se ujednači broj zaposlenih u zavodima. Ujednačen (isti) broj imali bi zavodi u Busovači, Orašju i Bihaću. Broj uposlenih u kazneno-popravnom zavodu u Sarajevu izjednačio bi se sa zavodima u Tuzli i Mostaru.
– Sve evropske komisije su kazale da nisu zadovoljeni standardi za izvršenje kazneno-popravnih sankcija u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji – podsjetio je Jozić.
Tokom dosadašnje rasprave šef Kluba SDA Ismet Osmanović rekao je da podržava da se omogući navedeni premještaj zatvorenika, ali da pitanje imenovanja direktora i zamjenika kazneno-popravnih zavoda nije najbolje riješeno jer je, kako navodi, stavljeno pod kontrolu ministra.
– Svako ko dođe do funkcije ministra pravde mogao bi da raspoređuje svoje ljude – dodao je Osmanović smatrajući da treba donijeti novi zakon o izvršenju krivičnih sankcija i formirati zasebnu upravu za izvršenje krivičnih sankcija.
Pod kontrolom te uprave, ističe, mogle bi biti na jednak način tretirane nadležne institucije (kazneno-popravni zavodi).
Šef Kluba SDP-a BiH Elvir Krajabić ocijenio je da su kontradiktorna dva stava govoreći da se u jednom navodi da se „pomoćnici direktora zavoda zapošljavaju putem konkursa, ali konkurs ne provodi Agencija za državnu službu nego Federalno ministarstvo pravde“.
U drugom stavu piše „da pomoćnike imenuje i razrješava direktor“, pa se, poručuje Karajbić, predlagač zakona treba opredijeliti ili za jednu ili za drugu opciju.
– Također, u jednom od članova poziva se na Zakon o državnoj službi koji je proglašen neustavnim. Suština je izgleda da se razriješe postojeći pomoćnici – dodao je Karajbić.
Navedenu raspravu poslanici će nastaviti na jednoj od narednih sjednica kada će i glasati o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH.
(Fokus.ba)
