Novi Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO/MIO) trebao bi da stupi na snagu 1. jula ove godine. No, da bi to bilo moguće na jednoj od narednih sjednica Parlamenta FBiH trebali bi da se delegati izjasne jesu li za obračun penzija po koeficijentu od 13,6, kako predlaže Vlade Federacije BiH, ili su za koeficijent od 14,3, kako nalaže Svjetska banka, a što je na zadnjoj sjednici i bilo sporno, te zbog čega je Zakon i pao.
Podaci i analize
Kako su poručili federalni zvaničnici, naime, usvajanje višeg koeficijenta dovelo bi Zavod u finansijski kolaps. „Dnevni avaz“ u posjedu je analize koja pokazuje visine penzija po obračunima s oba koeficijenta te finansijke efekte po Zavod.
Faksimil obračuna penzija po koeficijentu 13,6
Kao osnova za izračun uzeti su podaci o broju penzionera koji su u 2014., 2015. i 2016. godini ostvarili penzije, njih 3.898. Računica je pokazala da bi za 1.636 penzionera bolje bilo da se penzije isplate po zakonu koji je trenutno u primjeni. Naime, Zavodu bi u ovom slučaju uštedio, jer bi za njihove penzije bilo isplaćeno manje novca – tačnije 186.306 KM po koeficijentu 13,6, odnosno 141.054 ukoliko bi koeficijent bio 14,3.
Također, izračun kojeg je uradio Ivan Rogić, zamjenik direktora Zavoda PIO/MIO, uštede Zvoda, ako bi se penzije obračunavale po vrijednosti boda od 13,6, bile 120.000 KM mjesečno ili 1,4 miliona godišnje. Isto tako i sa vrijednošću boda od 14,3, Zavodu bi na mjesečnoj nivou trebalo 36.000 KM manje za isplatu penzija ili godišnje 432.000 KM.
Faktički, ovi podaci ukazuju da s koeficijentom od 14,3 Zavod neće biti doveden u finasijsku dubiozu, kako se to moglo čuti prilikom odbijanja takavog prijedloga.
Isti bodovi
No, ono što je dodatno zbunilo delegate Doma Parlamenta FBiH je obračun penzija koji im je dostavio direktor Zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić, a koji je također u posjedu „Avaza“.
Naime, Krnjić je uradio analizu u kojoj je obračune radio samo po koeficijentu 13,6. No, u noj je uzimao jednak godišnji lični koeficijent za 40 godina rada jednog radnika, bez obzira što je njegova plaća bila u tom periodu povećana ili smanjena. Parlamentarci su ustvrdili na to da je nemoguće očekivati da čovjek 40 godina radi za istu plaću, a samim time i da mu cijeli radni vijek bude urađen po jednom koeficijentu, kako je to Krnjić prikazao.
Faksimil obračuna penzija po koeficijentu 14, 3
Krnjić je za početak uzeo primjer plaće nastavnika ili nastavnice u osnovnoj školi koja ima 40 godina staža. On je računao da njihov godišnji lični koeficijent za sve godine od 1972. do 2015. bude 1. To znači da bi broj bodova nastavnika ili nastavnice za 40 godina bio 40, a penzija bi po bodovnom izračunu i koeficijentu od 13,6 bila veća za 33, 53 KM, te bi po sadašnjem obračunu bila 510,47 KM, a po novom obračunu s bodovima 544 KM.
Nastavnici, profesori, doktori….
U drugoj tabeli navedeno je da bi penzija profesora ili profesorice za 40 godina staža bila računata po bodu od 1, 20 za sve godine bez obzira na visinu primanja, da li ona bila 1972. godine 300 maraka, a 2015. 1.200 KM. Naime, profesorima bi 48 bodova, koliko bi imali za sve ove godine kada se pomnoži koeficijent od 13,6 penzija bila veća za 40 24 KM, te bi umjesto po sadašnjem obračunu 612, 56 KM, bila 652, 80 KM.
Univerzitetskim profesorima i doktorima specijalistima penziju za 40 godina staža računao je po godišnjem ličnom koeficijentu od 2,5, također bez obzira na razliku u plaćama koju su imali u ovim godinama. Broj bodova koji je za 40 godina 100 računao se sa koeficijentom od 13,6, a penzija bi im, po bodovima bila 1.360 KM, dakle za 83, 83 KM veća nego po sadašnjem obračunu.
Penzija medicinskog tehničara 434 KM
Godišnji lični koeficijent medicinskog tehmničara sa srednjom stručnom spremom za 40 godina bio bi 0,8 za sve godine.
Za taj imali bi 32 boda, a kada se to pomnoži sa koeficijentom od 13,6 iznos penzija po bodovima bio bi 435, 20 KM, dok bi one po sadašnjem obračunu bile 408, 37 KM, dakle manje za 26, 83 KM.
(avaz)