Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja članica Vijeća Evrope koja nije ratificirala amandmane na Rimski statut Međunarodnoga krivičnog suda.
Vijeće Evrope pozvalo je zbog toga sredinom oktobra prošle godine BiH da “potvrdi svoje opredjeljenje za Međunarodni krivični sud kroz ratifikaciju bez daljnjeg odlaganja amandmana” koji su usvojeni prije šest godina i koje je poslije toga ratificirala većina zemalja.
BiH je čak izravno prozvana zbog neusvajanja tih amandmana na ovaj međunarodni ugovor kojima se osigurava najšira zaštita građana od najtežih krivičnih djela, a neizravno je prozvana za nepoštivanje načela Rimskog statuta i rušenje integriteta Međunarodnog krivičnog suda.
Iz Ministarstva pravosuđa BiH potvrdili su za Faktor da naša zemlja još uvijek nije usvojila spomenute amandmane koje su, između ostalih, ratificirale 32 zemlje članice Vijeća Evrope.
– Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog osnova za pristupanje BiH amandmanima na Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda, na sjednici 18. januara 2017. U toku je procedura pribavljanja mišljenja nadležnih institucija, uz prijedlog da se ovlasti potpisnik pristupa – kazali su nam iz Ministarstva pravosuđa BiH.
Nakon što je to ministarstvo sačinilo prijedlog on je poslan Predsjedništvu BiH, nadležnom za međunarodne sporazume i ugovore, a Predsjedništvo BiH bi potom trebalo ovlastiti osobu, najvjerovatnije šefa Misije BiH pri Ujedinjenim narodima, da u ime BiH potpiše taj sporazum.
Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Den Haagu je nadležan za najgore oblike zločina i to zločin genocida, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine te zločine agresije.
Ono što je “sporno” te se šest godina čeka na usvajanje amandmana je navodno to što je amandmanima na Rimski statut konačno definiran “zločin agresije”.
On tako znači “planiranje, pripremu, pokretanje ili izvršenje čina agresije koji po svojem karakteru, težini i razmjeru predstavlja očigledno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija, koje vrši osoba koja ima stvarnu moć nadzirati ili upravljati političkim ili vojnim djelovanjem države”.
Jasno je definirano i što znači “čin agresije” i to je, između ostalog, invazija ili napad oružanim snagama jedne države na teritorij druge države, ili bilo kakva vojna okupacija, makar i privremena, koja proizlazi iz takve invazije ili napada, ili bilo kakvo pripojenje cijelog ili dijela teritorija druge države upotrebom sile, kao i bombardiranje ili upotreba bilo kakvog oružja s teritorije jedne na teritoriji druge države ili upućivanje od strane ili u ime jedne države naoružanih bandi, skupina, paravojnih snaga ili plaćenika koji izvode oružane akcije protiv druge države…
Jasno se definira i nadležnost tog suda za zločin agresije i, između ostalog, se utvrđuje da taj sud nije nadležan ukoliko su zločin počinili državljani zemlje koja nije potpisnik Rimskog statuta i tih amandmana ili ukoliko je zločin agresije počinjen na teritoriji zemlje koja nije potpisnica.
Amandmane su ratificirale zemlje članice EU-a. Od zemalja bivše Jugoslavije amandmane na statut su ratificirale članice EU-a Slovenija i Hrvatska, ali i Makedonija, dok se još čeka da ih usvoje BiH, Srbija i Crna Gora koje su zasad potpisnice samo “starog” Rimskog statuta Međunarodnoga krivičnog suda.
(Faktor.ba)